RECENZIJA: Tefsir Ibn Abbas
Od samog početka objavljivanja Kur'ana postoji i njegovo tumačenje, tefsir ili te'vil. Sam Kur'an je svoj najbolji tumač, jer ono što je na jednom mjestu kazano sažeto na drugom kazuje detaljno, ono što je apstraktno konkretizira, svojim ponavljanjima uvijek dodaje nove detalje, nove sjene i nijanse u razumijevanju. Primatelj Objave, posljednji Allahov poslanik, Muhammed, mir neka je sa njim, i sam je bio tumač Kur'ana, otklanjajući nedoumice glede njegovih značenja i poruka, a najbolje tumačenje je bilo ono praktičnom primjenom.
Na tragu kur'anskih i hadiskih tumačenja Kur'ana, ashabi, vjerni drugovi Poslanikovi, iskušavali su vlastito razumijevanje i tumačenje. Vrhunac njihovih pregnuća je Ibn Abbasovo tumačenje, razasuto u brojnim djelima, koje tvori osnovu klasičnih tefsira. Nije ni čudo, jer se radi o bliskom ashabu za kojeg je Poslanik molio Allaha da mu podari razumijevanje Vjere i da ga poduči tumačenju Kur'ana, odnosno otkrivanju njegovih prvotnih smislova.
Pred vama je kapitalno djelo, poznato pod skraćenim imenom Tenvir, „prosvjetljenje” ili „obasjavanje”, koje sadražava većinu dostupnih Ibn Abbasovih tumačenja Kur'ana. Naravno, tefsir sadrži i tumačenja svoga autora Fejruzabadija i drugih mufessira, i ponekad je teško povući granicu medu njima. Mnoga promišljanja, posebno ona jezičke prirode, koja se sreću u ovome tefsiru već su našla svoj put do čitatelja i na našim prostorima kroz rješenja za koja su se u prevodenju Kur'ana odlučivali njegovi prevodioci na bosanski jezik.
Jedna od osnovnih odlika ovoga tefsira je insistiranje na povodu objave kao jednom od glavnih ključeva za razumijevanje poruke. Naravno, u tome se ponekad odlazi i predaleko, pa se opća poruka reducira na konkretan slučaj.
Druga značajka je pokušaj da se sagledaju sva raznolika jezička značenja pojedinih riječi kroz koja se onda prelama i potencijalni smisao. Vrijednost ovoga tefsira je i u tome što nam pruža dragocjen uvid u tokove ideja i tumačenja od formativnog perioda tefsira u vrijeme Poslanika i ashaba pa do vremena nastanka djela, sa svim vanjskim uticajima i historijskim mijenama kroz koje se tefsir filtrirao.
On sadrži srž tradicionalnog tumačenja, ali i zametke racionalnog, odražava uticaje stranih idejnih strujanja i predstava o svijetu i životu raširenih u vrijeme svoga nastanka. Pojava ovog djela na bosanskom jeziku će obradovati i stručnjake i one koji tefsir iščitavaju zarad vlastitog duhovnog uzdizanja i težnje za praktičnim uputama. Tehnička i grafička oprema djela je primjerena njegovom značaju i doprinijet će njegovoj čitljivosti.
U nizu bisera koje „Libris” niže, tefsir Ibn Abbas će, zasigurno, biti jedan od blistavijih, uz sve one vrijedne enciklopedije, atlase, priručnike i druga moderna i klasična djela koja su već ili će u skoroj budućnosti biti na policama mnogih kuća i biblioteka.
