Tematski tefsir Kur'ana

Ukazano mi je povjerenje da pregledam i dam recenziju na djelo Šejha Muhammeda el-Gazalija pod naslovom na bosanskom jeziku: Tematski tefsir Kur’ana (izvorni naslov originala: Nahwe tefsirin mevdu’iyyin li suweril-Qur’anil-kerimi) u prijevodu dr. Džemala Latića i Zahida ef. Mujkanovića. Materijal je obima 744 stranice.

Na samom početku je uvod bosanskog izdanja iz pera prof. dr. Enesa Karića: „Šejh Muhammed el-Gazali život, djelo i djelovanje“. Potom slijedi cjelovit prijevod djela na bosanskome jeziku i na kraju osvrt dr. Džemala Latića: „Novi način u tumačenju Kur’ani-kerima“.

Zadivljujući je metod tumačenja Kur’ani-kerima od Šejha Muhammeda el-Gazalija. “Tematski tefsir Kur'ana“ je napisao i kao svoj emanet ostavio svojoj i narednim generacijama. Za nas ima posebno značenje to što je Tematski tefsir Kur'ana doživio svoje prevođenje i na bosanski jezik.

Kada sam Šejha Muhammeda el-Gazalija prvi put vidio svojim očima u Kairu 1991. Godine na jednom međunarodnom naučnom skupu, osjetio sam da je on baš onakav kakvim sam ga zamišljao. Bio je u društvu Bintuš-Šatii, čuvene alime i autorice brojnih islamskih djela. Ja sam bio u društvu rahmetli Jakuba ef. Selimoskog, tadašnjeg reisul-uleme i rahmetli Sabri ef. Kočija, tadašnjeg albanskog muftije. Otpočela su uvodna predavanja na tom naučnom skupu, a ja nisam stigao do Šejha el-Gazalija, pa sam ga stalno držao na oku da mi se ne bi izgubio.

O njemu mi je u više navrata pričao rahmetli prof. dr. Ahmed Smajlović. Na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu na svojim predavanjima pozivao se na njega u nekim tefsirsko-akaidskim pitanjima. Prenosio nam je svoje razgovore sa Šejhom i ukazivao na njegovu fleksibilnost u tumačenju teških islamskih pitanja koja su izazivala kontroverze kod nemuslimanskih intrelektualaca, pa i sekularista „modernista“ muslimana i tvrdokornih nedoučenih muslimana koji su svojim nerazumijevanjem daleksožnih kur›anskih istina izazivali mnoge diskusije i štetu za islam.

El-Gazali je sa ovom posljednjom grupom ljudi imao česte diskusije, a u svojim djelima je na brojnim mjestima ukazivao na štetnost njihove umišljene učenosti, navodne borbenosti za islam i nefleksibilnosti. Prof. dr. Ahmed Smajlović je dvojici svojih studenata u završnoj godini na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu dao diplomske radive o Šejhu el-Gazaliju:

Seadu Seljubcu Aqidetul-muslim (Vjerovanje jednog muslimana) – prevod, obrada i valorizacija. Prijevod ovoga djela (bez obrade i valorizacije) je imao dva izdanja (u Tuzli 1995. i u Novom Pazaru);
Faruku Demiću Hulukul-muslim (Karakter muslimana) – prijevod, obrada i valorizacija. Demićev rad nije kasnije objavljen jer je on vraćajući se iz Švicarske poginuo u saobraćajnoj nesreći, ali je ovo djelo kasnije preveo i objavio Fahrudin Smajlović (Sarajevo 2003).

Po završetku prve sesije predavanja prišao sam Šejhu el-Gazaliju, poljubio ga u ruku, predstavio mu se i kazao da izučavamo njegova djela u Bosni i da su već dva prevedena na bosanski jezik. Rekao mi je tom prilikom: „Čast mi je, vallahi, što čitate moje skromne knjige i molim Allaha da nagradi sve one koji ih uzmu u svoje ruke.“ Tada je zaplakao. Već je bio dulji red njegovih poštovalaca da ga pozdrave, tako da sam ustupio mjesto do njega drugima.

Koliko mi je poznato, osim navedene njegove dvije knjige, na bosanskom jeziku su objavljene još:

Obnovi svoj život (šest izdanja);
Vjerovjesnikov sunnet između šerijatskih pravnika i znanstvenika hadisa;
Briga i nada;
Gorka istina;
Ovo je naša vjera.

U našoj islamskoj štampi prevedeno je i objavljeno više njegovih radova, među kojima su i dijelovi Tematskog tefsira Kur’ana.

Od velikog naučnog značaja je što je Šejh el-Gazali uspio napisati ovaj Tematski tefsir Kur'ana i dati svoje tumačenje svih kur’anskih sura. To su prevodioci maestralno odradili prenoseći značenje ove izvanredne knjige na bosanski jezik. U osnovi, ovo je sažeti tefsir u kome se El-Gazali osvrtao samo na ona pitanja i ajete koji su planirani koncepcijom ovoga njegov djela. Zato, ko želi imati sumarni uvid u razumijevanje Allahove knjige, treba pročitati El-Gazalijev Tematski tefsir Kur'ana.

Obilježje ovog tefsira, možda i najznačajnije, jeste tumačenje ajeta izazvanih stavovoma ljudi i događajima u svijetu kojima je El-Gazali bio svjedok. On je, također,tumačenje jednih ajeta podupirao onima iz drugih sura, čime je ukazao na neprekinute niti kojima je povezan cijeli Kur’an. On prihvata ispravnim i najsigurnijim Kur’an tumačiti samim Kur’anom. Svi kura’nski ajeti objavljeni su iz jednog izvora. Kur’an je jedinstven govor u kojem jedni ajeti ne utiču na opće značenje nekog pitanja koje se razlučuje iz konkretnog ajeta ali u ukupnom njihovom razumijevanju dolazi se do zaključka o općem dojmu.

Prema tome, čitav Kur’an je jedan govor Svemudroga Govornika, obraćanje koje je izrečeno Muhammedu, s.a.v.s., a svakiajet može biti naznaka i tumač svih drugih ajeta. Ako se na prvi pogled čini da u značenju nekih ajeta postoji nejasnoća, upoređivanjem i razmatranjem drugih ajeta na istu temu ili sličnih njemu ona se otklanja. Šejh el-Gazali je u ovome bio izvanredan.

Gazelijev Tefsir je utemeljen na jasnoći i lahkom razumijevanju. Da bi došao do potpune jasnoće ukazivao je na problem kojem je bio očevidac i izvlačio rješenje koje se nalazi u ajetu. On nije ajete prilagođavao uočenom problemu i to mu nije bio metod. Znao je da bi takvim prilagođavanjem ajeti u potpunosti izgubilo istinsko značenje, sam povod objavljivanja, pravi sadržaj i mogućnost vjerodostojnog tumačenja. To bi bilo nametanje nečijeg zaključka nad Kur’anom, a na tu zamku el-Gazali nije nasjeo. Ovakav pristup bi bio na tragu obezvrjeđivanja Kur’ana.

Karakteristika ovog Tematskog tefsira je brojnost rasprava na različiteteme koje su proistekle iz ajeta na koje je autor pravio svoj osvrt. Svako pitanje on je zasebno razmatrao.

Na istoj osnovi iscrpno je raspravljao o pitanjima današnjice, o stanovištima,o doktrinama. Sve to je upoređivao sa islamskim zakonom i svemudrošću kur’anskih nakana. Greške i ispravnosti, prigovori i odgovori, poricanje i dokazivanje svakog učenja i doktrine je rasvijetljeno i pojašnjeno. Na prigovore upućene islamskom zakonu od strane ideologija Istoka, Zapada i onih koji ne vjeruju a prodrle suu islamsko okruženje, odgovorao je argumentima na najbolji način. Nije tvrdio da su muslimani savršeni i oštar je bio na njihove greške. Tvrdio je i dokazivao savršenstvo islama i univerzalnost kur’anske poruke. U tome je bio kao malo ko od islamskih učenjaka u njegovome vremenu.

Uopće rečeno, Kur’an je prihvatio kao orijentir, temeljnu i vjerodo- stojnu istinu, i u skladu sa ajetima:

Kur’an je doista govor koji rastavlja istinu od neistine, lakrdija nikakva on nije. (Et-Tariq, 13-14)

Laž mu ne prilazi niti sprijeda niti sa zada, on je objava od Mudroga i hvale Dostojnog. (Fussilet, 41-42)

Cijenim važnim objavljivanje ovog vrijednog Tematskog tefsira Kur’ana i preporučujem da se to čim prije uradi. Prijevod smatram valjanim a prevodioce kompetentnim da urade ovaj odgovorni i veliki posao.

Sarajevo, 13.06.2013.
Recenzent, Mr. Muharem Omerdić.