Načini izbavljenja od grijeha
Onaj ko želi postići spas, udaljit će se od uzročnika propasti i držati se puta dobra i upute, a ono što će mu u tome najviše pomoći je:
Svijest o Allahovom nadzoru i stid od Njega
Svijest o Allahovom motrenju je zaista jedno od najplemenitijih djela srca, a ta svijest je čovjekovo stalno znanje i ubjeđenje da ga Allah posmatra, izvana i iznutra. Kada čovjek postane svjestan toga da ga Allah motri, da Njemu ništa nije skriveno i da On vidi svoja stvorenja gdje god da su i u kakvom god stanju, da čuje njihov govor, zna njihove tajne i došaptavanja, te da čuva (bilježi) njihova djela, i dobra i loša to će upotpuniti čovjekovu svijest o Allahovom nadzoru i strah od njega udaljavanjem od griješenja prema Njemu, zbog stida od Njegove blizine i pogleda. Allah je prekorio onoga koji mu čini grijeh rekavši:
أَلَمْ يَعْلَم بِأَنَّ اللَّهَ يَرَىٰ
Zar on ne zna da ga Allah vidi?34 A u hadisu je navedeno da je neki čovjek došao Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, pa mu je kazao: “Posavjetuj me”, pa mu on reče: “Savjetujem ti da se stidiš Allaha Uzvišenog kao što se stidiš dobrog čovjeka iz svog naroda.”(Imam Ahmed, Kitabu-z-Zuhd, str.46, Albani, Es-silsiletu-s-sahiha, br. 741.)
Ibnu-l-Kajjim je kazao:
“Ko se bude stidio da griješi prema Allahu i Allah će se stidjeti da ga kazni na Dan kada ga sretne, a ko ne bude imao stida u griješenju ni Allah se neće stidjeti da ga kazni.”(El-Dževabu-l-Kafi, str. 69.)
Prema tome, stid od Allahovog sveobuhvatnog znanja je posebno vrijedan stepen do kojeg On dovodi koga hoće od Svojih robova. Ako se čovjek stidi svoga Uzvišenog Gospodara, time je upotpunio svako dobro.(Ebu Sulejman ed-Darani, Hiljetu-l-evlija, 9/257.)
Borba sa samim sobom
Ako se čovjek bude pokoravao svom nefsu u svim njegovim prohtjevima, bez sumnje će propasti; a ako se bude borio protiv svog nefsa i ukrotio ga uzdom takvaluka, uspjet će. Rekao je Uzvišeni:
وَالَّذِينَ جهَدُوا فِينَا لَنَهْدِيَنَّهُمْ سُبُلَنَا
One koji se budu zbog Nas borili Mi ćemo, sigurno, putevima koji Nama vode uputiti.(El-Ankebut, 69.)
Rečeno je da ovdje borba znači ustrajavanje u pokornosti Allahu.(Begavi, Tefsir, 3/475.)
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, je kazao:
“Istinski mudžahid (trudbenik, borac) je onaj ko se bori sa svojim nefsom da bi bio pokoran Allahu, a istinski muhadžir (iseljenik) je onaj ko ostavi velike i male grijehe.”(Ahmed, 3958.)
Traženje znanja
Ibn Redžeb je kazao:
“Korisno znanje je ono koje čovjeka upoznaje sa njegovim Gospodarem i ukazuje mu na Njega tako da Ga on spozna, posvjedoči Njegovu jednoću, odagna uz Njega svoju samoću; da stekne stid zbog Njegove blizine i da Mu robuje (čini ibadet) kao da Ga vidi.”(Fadlu ilmi-s-selef, str. 49.)
Jedan od pokazatelja čovjekove sreće je i njegova zauzetost korisnim znanjem, onim kojim se spoznaje Allah kroz Njegova imena i svojstva, kao i ono što je On dozvolio i ono što je zabranio. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je kazao:
Ibn Hadžer je rekao:
“Iz ovoga hadisa se razumijeva da je onome ko se ne poduči vjeri uskraćeno svako dobro.”(Ibn Hadžer, Fethu-l-bari, 1/165.)
Munavi je kazao:
“Ispravno razumijevanje vjere je nagovještaj lijepog završetka (ovog života).”( Fejdu-l-kadir, 6/242.)
Znanje, onome ko ga posjeduje, donosi strah od Allaha i udaljenost od griješenja prema Njemu:
إِنَّمَا يَخْشَى اللَّهَ مِنْ عِبَادِهِ الْعُلَمؤا
A Allaha se boje od robova Njegovih – učeni.(Fatir, 28.)
Pa, što god čovjek bude imao više znanja o Allahu, to će Ga se više plašiti i bojati, i to je dokaz vrijednosti tog znanja. Ibn Mesud, radijallahu anhu, je rekao:
“Doista je znanje strah od Allaha.”(Ibn Abdulberr, Džamiu bejani-l-ilmi ve fadlihi, str. 313.)
Oni koji se Allaha Uzvišenog boje i koji su Njime zadovoljni oni su ti kojima će On ukazati počast:
رَضِيَ اللهُ عَنْهُمْ وَ رَضُوا عَنْهُ ذَلِكَ لِمَنْ خَشِيَ رَبَّهُ
Allah je njima zadovoljan, a i oni su zadovoljni Njime to je za one koji se Gospodara svoga boje.(El-Bejjine, 8.)
Na onome ko bude tražio znanje da bi se njime okoristio bit će vidljiv bereket tog znanja. Hasan el-Basri je, objašnjavajući tragove koje znanje ostavlja na svog nosioca, rekao:
“Čovjek traži znanje toliko da se to počne primjećivati u njegovoj poniznosti, pravovjernosti, govoru, pogledu i dobročinstvu.”(El-Bejheki, Šuabu-l-iman, 2/231.)
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je zbog ogromnog traga kojeg znanje ostavlja na svog nosioca zapovijedio svojim sljedbenicima da od svog Gospodara traže korisno znanje koje će ih povesti ka uputi i sačuvati ih od puta propasti, pa je rekao:
“Tražite od Allaha korisno znanje, i molite Allaha da vas zaštiti od znanja koje ne koristi.”(Ibn Madže, 3843.)
Autor teksta je Šejha bint Muhammed el-Kasim iz knjige “Stanice praštanja grijeha.”
