Kako doći do spoznaje Uzvišenog i Slavljenog Allaha?

Spoznaju Allaha, dž.š., možemo postići idući jednim od dva puta:

Preko Allahove, dž.š., Knjige koju čitamo (El-Kitabul-Makru), a to su stranice Časnog Kur’ana.
Preko Allahove, dž.š., knjige koju posmatramo (El-Kitabul-Menzur), a to su stranice kosmosa.

Tako da ne bi mogao reći onaj koji ne zna čitati i pisati kao dokaz pred Allahom, dž.š: “Nisam Te mogao spoznati, jer nisam znao čitati i pisati, te zbog toga nisam shvatio Istinu.”

Zar nisi mogao gledati i posmatrati ajete uzvišenosti Allaha, dž.š? Zar nisi imao oči i uši?

Pogledaj oko sebe u ljepotu onoga što je Uzvišeni Stvoritelj Allah, dž.š., stvorio! Imaš Knjigu za čitanje i Knjigu za posmatranje koje ne daju nikom pravo kazati: Nisam mogao ili nisam znao.

Vrijednost ovog ibadeta

Kako je Muhammed, s.a.v.s., postao poslanik? Zadnji period života Božijeg Poslanika, s.a.v.s., prije poslanstva se očituje u razmišljanju. Kaže Aiša, r.a., u hadisu u kojem priča o početku Objave Božijem Poslaniku, s.a.v.s:

“Kasnije je zavolio samoću. Osamljivao bi se u pećini Hira. Tu je boravio u pobožnosti i provodio brojne noći u ibadetu ne silazeći svojima.”(Hadis bilježe Buharija (3) i Muslim (160) od majke vjernika Aiše, r.a. (brojevi u zagradama označavaju redni broj hadisa u hadiskoj zbirci).)

Šta je bio taj ibadet? Razmišljanje o Stvoritelju kosmosa. Znaš li gdje se nalazi pećina Hira? Pećina Hira se nalazi na veoma zabačenom mjestu. Razmislite kako je Božiji Poslanik, s.a.v.s., došao do ovog mjesta, gdje ga ljudi ne vide, gdje će biti samo on i kosmos razastrt pred njim. Tu i jaki mladići sa teškoćom dolaze, a ne Božiji Poslanik, s.a.v.s., koji je bio u četrdesetoj godini života. Kako je došao do ovog mjesta i kako je ibadetio u njemu?

Kako je zavolio samoću na ovom mjestu na kojem je ostajao dugo vremena? Šta je radio u ovoj pećini? Koji je ibadet činio? Tada nije bio propisan ni namaz ni post. Pa, koji je onda to ibadet kojeg je Božiji Poslanik, s.a.v.s., poznavao prije nego je postao Poslanik čovječanstva, prije nego je poslat kao milost svim svjetovima? To je ibadet razmišljanja o Stvoritelju kosmosa i onome što je On stvorio.

Božiji Poslanik, s.a.v.s., bi ostajao dug vremenski period razmišljajući o zabludama tog vremena, tražeći odgovore na pitanja: Ko je sve ovo stvorio? Šta je svrha toga? Bila je to priprema za poslanstvo. Trebao je mnogo vremena provesti u razmišljanju kako bi odagnao sve sumnje i bio spreman prihvatiti tako težak emanet – poslanstvo cijelom ljudskom rodu do Dana sudnjega.

Dakle, ako se želiš približiti Allahu, dž.š., trebaš se pripremiti dugim razmišljanjem o onome što je Allah Uzvišeni stvorio, gledajući stranice univerzuma. Zbog toga neki ljudi kažu: “Ja idem na ljetovanje da bih se proveo.”. A ja vam kažem: Ko se boji Allaha, dž.š., i otputuje negdje sa namjerom da razmišlja i uzme pouku, jer ovaj ibadet u svojoj zemlji ne može provesti na najbolji način, neka mu bude namjera putovanja posmatranje onog što je Allah, dž.š., stvorio kako bi shvatio veličinu tog ibadeta i kako bi obožavao Allaha, dž.š. Time će svoje turističko putovanje pretvoriti u ibadet. Međutim, ako se bude krio iza ovoga kako bi činio grijeh – onda je to haram.

Pazi kako ćeš organizirati svoje putovanje i učiniti ga ibadetom. U tome se ogleda ibadet razmišljanja kojim se je Božiji Poslanik, s.a.v.s., pripremao za prihvaćanje poslanice. Ako se hoćeš istinski približiti Allahu, dž.š., prakticiraj ibadet Njegovog miljenika, Muhammeda, s.a.v.s.

Nije ovaj ibadet bio praksa samo našeg poslanika Muhammeda, s.a.v.s., već i ostalih poslanika, Božiji blagoslov na sve njih, kao što je primjer Ibrahima, a.s. Kaže Uzvišeni:

وَكَذَلِكَ نُرِي إِبْرَاهِيمَ مَلَكُوتَ السَّمَاوَاتِ وَالأَرْضِ وَلِيَكُونَ مِنَ الْمُوقِنِينَ

I Mi pokazasmo Ibrahimu carstvo nebesa i Zemlje da bi čvrsto vjerovao. (Kur’an, sura: El-En’am, ajet 75.)

Što više vremena provodiš u razmišljanju o Allahovim stvorenjima, time jačaš svoje ubjeđenje. Tako je ovaj ibadet bio i praksa poslanika Ibrahima, a.s.

Došao je Bilal, r.a., jedne večeri Božijem Poslaniku, s.a.v.s., dok je klanjao. O tome nam priča i Aiša, r.a., u hadisu kada su je upitali šta je bilo najčudnije kod Božijeg Poslanika, s.a.v.s., pa je odgovorila: “A koja to stvar kod Božijeg Poslanika, s.a.v.s., nije izazivala divljenje i čuđenje? Ali, ako me pitate, reći ću vam. Ustao je Božiji Poslanik, s.a.v.s., klanjati, pa je plakao na kijamu (stajanju u namazu) dok mu suze nisu iskvasile svu bradu; otišao je na ruku (pregibanje u namazu), pa je plakao; učinio je sedždu (padanje čelom na tle), pa je plakao, dok mu nije došao Bilal, oglasiti ezan za sabah, pa je zatekao Božijeg Poslanika, s.a.v.s., kako plače te mu reče: ‘Šta te je rasplakalo, o Božiji Poslaniče, a oprošteni su ti svi grijesi?’ – Božiji Poslanik, s.a.v.s., mu odgovori: ‘Pa zar da ne budem zahvalni rob?

Kako da ne plačem kada su mi objavljeni ajeti:

إِنَّ فِي خَلْقِ السَّمَاوَاتِ وَالأَرْضِ وَاخْتِلاَفِ اللَّيْلِ وَالنَّهَارِ لآيَاتٍ لِّأُوْلِي الألْبَابِ * الَّذِينَ يَذْكُرُونَ اللهَ قِيَامًا وَقُعُودًا وَعَلَىَ جُنُوبِهِمْ وَيَتَفَكَّرُونَ فِي خَلْقِ السَّمَاوَاتِ وَالأَرْضِ رَبَّنَا مَا خَلَقْتَ هَذا بَاطِلاً سُبْحَانَكَ فَقِنَا عَذَابَ النَّارِ

U stvaranju nebesa i Zemlje i u izmjeni noći i dana su, zaista, znamenja za razumom obdarene, za one koji i stojeći i sjedeći i ležeći Allaha spominju i o stvaranju nebesa i Zemlje razmišljaju. “Gospodaru naš, Ti nisi ovo uzalud stvorio; hvaljen Ti budi i sačuvaj nas patnje u vatri!“ (Kur’an, sura: Ali Imran, ajeti 190-191.)

Plakao je Božiji Poslanik, s.a.v.s., zbog ovih ajeta, a zatim rekao:

‘Teško onome ko ih pročita, a ne razmisli o njima!’.“.(Hadis bilježi Ibn Hibban u svom Sahihu (620).)

Kaže Božiji Poslanik, s.a.v.s:

“Razmišljajte o Allahovim stvorenjima!”.(Ovaj dio hadisa bilježe Ibn Hibban (83/3), od Abdullaha ibn Umera r.a; El-Kazevini u Et-Tedvinu (280/1) od Ebu Hurejre r.a; Ebu Nuajm u El-Hiljetu (67/6) od Abdullaha bin Selama r.a; Ed-Dejlemi u El-Firdewsu (2318) od Abdullaha ibn Abbasa, r.a., i Asbehani u El-Azmetu (215/1) od Ebu Zerra, r.a.)

Stoga, draga braćo, ukoliko želite istinski spoznati Allaha, dž.š., razmišljajte o Veličini Stvoritelja kosmosa i o Njegovim stvorenjima. Nije razumno da ti, kao dvadesetogodišnjak ili tridesetogodišnjak, prođeš tolike godine, a ne sjedneš ni jednom u životu tražeći pomoć od Allaha, dž.š., razmišljajući o Njegovoj veličini.

Da li je ovo razumno? Zar te je Allah, dž.š., stvorio i počastio razumom da bi samo jeo, pio i razmišljao o strastima i pohotama? Znaš li zašto te je Allah, dž.š., stvorio i dao ti razum i u koje svrhe da ga koristiš? U čemu se ogleda svrha i vrijednost našeg stvaranja? Stvoren si da bi spoznao Allaha, dž.š., i razum nema nikakvu vrijednost ukoliko ne vrši ono zašta ga je Allah, dž.š., stvorio.

Stvarnost izgleda dosta drugačije. Razum koristimo za ono što nam je već određeno, brinemo se za opskrbu, a već nam je određena, brinemo se da zadovoljimo strasti i požude, a zabranjene su nam. Zaboravili smo zbog čega smo stvoreni, a to je da upoznamo našeg Gospodara i da Mu se približavamo i ibadet činimo. “Razmišljajte o onome što je Allah, dž.š., stvorio, a nemojte razmišljati o Biću Allaha, dž.š., jer Ga tako ne možete spoznati.’(Hadis prenosi Dejlemi u Firedwsu (2.318) od Ibn Abbasa, r.a.), zato što Ga ne možemo dokučiti našim ograničenim mozgovima.

Upitana je Ummu Derda, r.a., časna sahabijka, šta je bilo najbolje djelo časnog ashaba Ebu-Derda’a? Rekla je:

“Razmišljanje i uzimanje pouke od toga.”.(Hadis prenose Abdullah ibn Mubarek u Zuhdu (str. 286.); Ibn Asim u Zuhdu (str. 135.) i Ebu Nuajm u Hiljetu (1/208).)

Zar je najvrjedniji ibadet časnog ashaba Ebu Derdaa, r.a., bio ibadet razmišljanja o Allahovim stvorenjima, a vidimo koliko je danas zapostavljen ovaj ibadet?

Rekao je Amir bin Abdil-Kajs, r.a:

“Čuo sam više ashaba da govore: ‘Zaista je nur imana, tj. svjetlo ubjeđenja - razmišljanje.’.”.(Pogledaj: Tefsir od Ibn Kesira (1/439).)

Ako želiš da ti iman osvijetli srce, razmišljaj o onome što je Uzvišeni Kreator stvorio. “Zaista je svjetlo imana razmišljanje.” Pogledajte koliko je kod nas zapostavljen ovaj ibadet koji ima veliku vrijednost kod časnih drugova Božijeg Poslanika, s.a.v.s. Danas gotovo da ga ne primjenjuje niko, osim mali broj!

Rekao je Hasan El-Basri, r.a:

“Razmišljanje sat vremena je bolje od kijamu lejla (provođenja noći u ibadetu).”.(Predanje prenose Ebu Šejbe u Musnifu (35.223) i Ibn Asim u Zuhdu (s/272).)

Kad Hasan kaže ovu rečenicu, njome želi reći: “Razmišljaj sat vremena, sjedni u svojoj sobi sam i razmisli o sebi i mudrostima stvaranja svega što je Bog Uzvišeni stvorio, razmisli o blagodatima koja se nalaze u tebi samom. Sjedni pored mora, rijeke ili se probudi na sabah-namaz, pa nakon klanjanja posmatraj divotu izlaska Sunca, pa razmisli kako Allah, dž.š., obavija noć danom i dan noću. Sjedi i razmisli sat vremena, bolje ti je od noćnog stajanja u namazu.”.

Rekao je Omer bin Abdul-Aziz:

“Razmišljanje o Allahovim, dž.š., blagodatima je najvrjedniji ibadet.”. (Predanje prenosi Ebu Nuajm u Hiljetu (5/314).)

Dakle, od najboljih ibadeta je razmišljanje o blagodatima kojima te je Allah, dž.š., obasuo. Zato ćeš naći u Kur’anu mnoge ajete kojima te Uzvišeni poziva na pokretanje i korišćenje razuma. Kaže Uzvišeni:

أَفَلاَ يَنظُرُونَ إِلَى الآبِلِ كَيْفَ خُلِقَتْ * وَإِلَى السَّمَاء كَيْفَ رُفِعَتْ * وَإِلَى الْجِبَالِ كَيْفَ نُصِبَتْ * وَإِلَى الأَرْضِ كَيْفَ سُطِحَتْ

Pa zašto oni ne pogledaju kamile – kako su stvorene, i nebo – kako je uzdignuto, i planine – kako su postavljene, i Zemlju – kako je prostrta?! (Kur’an, sura: El-Gašijeh, ajeti 17-20.)

Allah, dž.š., nas poziva da razmislimo i uzmemo pouku iz ovog uzvišenog stvaranja.

Kaže Uzvišeni:

إِنَّ فِي السَّمَاوَاتِ وَالأَرْضِ لآيَاتٍ لِّلْمُؤْمِنِينَ * وَفِي خَلْقِكُمْ وَمَا يَبُثُّ مِن دَابَّةٍ آيَاتٌ لِّقَوْمٍ يُوقِنُونَ * وَاخْتِلاَفِ اللَّيْلِ وَالنَّهَارِ وَمَا أَنزَلَ اللهُ مِنَ السَّمَاء مِن رِّزْقٍ فَأَحْيَا بِهِ الأَرْضَ بَعْدَ مَوْتِهَا وَتَصْرِيفِ الرِّيَاحِ آيَاتٌ لِّقَوْمٍ يَعْقِلُونَ

Na nebesima i na Zemlji, zaista, postoje dokazi za one koji vjeruju; i stvaranje vas i životinja koje je razasuo dokazi su za ljude koji su čvrsto ubjeđeni; i smjena noći i dana i kiša koju Allah s neba spušta da pomoću nje zemlju, nakon mrtvila njezina, oživi i promjena vjetrova – dokazi su za ljude koji imaju pameti. (Kur’an, sura: El-Džasijeh, ajeti 3-5.)

Zar svi ovi ajeti nisu još uzdrmali tvoje srce? Zar nikada u životu ljepota noći i dana i njihove smjene nije potresla tvoju unutrašnjost? Zar prizor izlaska i zalaska Sunca i njihova suprotnost i sličnost nisu utjecali na tvoj razum i srce? Zar ti tesbih (slavljenje Allaha, dž.š.) ptica ne budi želju u srcu da i ti slaviš Allaha, Uzvišenog i Mudrog? Zar ti je srce toliko kameno i tvrdo. Kaže Uzvišeni:

إِنَّ فِي خَلْقِ السَّمَاوَاتِ وَالأَرْضِ وَاخْتِلاَفِ اللَّيْلِ وَالنَّهَارِ وَالْفُلْكِ الَّتِي تَجْرِي فِي الْبَحْرِ بِمَا يَنفَعُ النَّاسَ وَمَا أَنزَلَ اللهُ مِنَ السَّمَاء مِن مَّاء فَأَحْيَا بِهِ الأرْضَ بَعْدَ مَوْتِهَا وَبَثَّ فِيهَا مِن كُلِّ دَابَّةٍ وَتَصْرِيفِ الرِّيَاحِ وَالسَّحَابِ الْمُسَخِّرِ بَيْنَ السَّمَاء وَالأَرْضِ لآيَاتٍ لِّقَوْمٍ يَعْقِلُونَ

Stvaranje nebesa i Zemlje, smjena noći i dana, lađa koja morem plovi s korisnim tovarom za ljude, kiša koju Allah pušta s neba pa tako u život vraća zemlju nakon mrtvila njezina – po kojoj je rasijao svakojaka živa bića, promjena vjetrova, oblaci koji između neba i Zemlje lebde – doista su dokazi za one koji imaju pameti. (Kur’an, sura: El-Bekare, ajet 164.)

Zar ti sve ovo ne probudi osjećanja? Zar ti svi ovi ajeti izgledaju obični i bez vrijednosti i svrhe i ne mogu pobuditi u tebi nikakva osjećanja? Pazite se, draga braćo, da vam Allahove, dž.š., blagodati ne postanu nešto uobičajeno, na što ste se navikli i ne gledate na to kao blagodat, jer je to najveća nesreća koja može pogoditi čovjeka. Znači, najopasnije je po tebe navikavanje na Allahove, dž.š., blagodati i zaboravljanje da su one blagodati. Allah, dž.š., ukorava Kurejšije žestokim ukorom zbog ove stvari. Kaže Uzvišeni u suri Kurejš:

Zbog navike Kurejšija, navike njihove da zimi i ljeti putuju. (Kur’an, sura: Kurejš, ajeti 1-2.)

Allah, dž.š., im u ovim ajetima napominje blagodati koje im je podario, a to je putovanje ljeti i zimi zbog trgovine od koje im je život ovisio. Napominje im blagodat koju su zanemarili i poziva ih da se probude i pogledaju u blagodati koje ih okružuju, pa im kaže u nastavku sure: