Poslanikov odnos prema kugi te liječenju i zaštiti od te bolesti

Poslanikov odnos prema kugi te liječenju i zaštiti od te bolesti

U dva Sahiha navodi se hadis Sa’da b. Ebu Vekkasa, koji je čuo svog oca kada pita Usamu b. Zejda:

“Šta si čuo od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u vezi sa kugom?” Usama kaza: “Čuo sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kada je rekao: ‘Kuga je vid kazne koja je poslata na jednu skupinu Izraelićana (ili je kazao: onima koji su živjeli prije vas), pa kad čujete da u jednom kraju vlada kuga, ne odlazite tamo. A ako se javi u mjestu u kome ste, ne izlazite iz njega, bježeći od nje.’”¹

U istim zbirkama se navodi i hadis Hafse bint Sirin, koja prenosi da je Enes b. Malik rekao: “Allahov Poslanik, alejhisselam, je kazao: ‘Šehid je svaki musliman koji umre od kolere.’” ²

Šta je kuga?

S aspekta lingvistike, kuga (ar. et-ta’un) je vrsta zaraze. Autor rječnika Es-Sihah kaže: To je opasna, smrtonosna bolest koju prati žestoke i veoma bolne upale. Bolno mjesto u većini slučajeva dobija crnu ili zelenu smeđu boju. Oko oboljelog mjesta ubrzo se javljaju kraste. Zaraza obično pogađa tri dijela tijela – ispod pazuha, oko ušiju i vrha nosa, te mekog tkiva na tijelu. ³

Aiša, radijallahu anha, navodi da je pitala Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem:

“Znamo šta je ubod (ta’n), ali šta je kuga (ta’un).” On odgovori: “To je žlijezda poput kamilje žlijezde, koja se javlja na mekim dijelovima tijela i pod pazuhom.” ⁴

Liječnici kažu: Kada se septička infekcija pojavi na mekom mesu, kao što je ispod pazuha, iza ušiju, to se naziva kugom. Uzrok kuge je pokvarena, zatrovana krvkoja se pretvara u otrovnu tvar i uzrokuje infekciju na spomenutim organima i koži oko njih. Nekada dovodi do izljeva krvi i gnoja, a te otrovne tvar krv prenosi do srca, uslijed čega pacijent povraća, osjeća lupanje srca i vrtoglavicu. Iako se ovaj naziv odnosi na svaku bolest uslijed koje se zatrovana krv sa organa prenosi na srce, i time uzrokuje smrt, pod kugom se ipak misli na bolest koja se javlja na mekim dijelovima tijela. Po svojoj prirodi, bolest može napasti samo najslabije organe, a to su površine ispod pazuha i iza ušiju, zato što su blizu vitalnih organa. Najblaži oblik kuge manifestira se u crvenilu kože, opasnije je kada koža postane žuta, a ukoliko pređe u crnu boju, onda za pacijenta nema spasa.

Budući da se kuga javlja u zagađenim mjestima, naziva se i zarazom (epidemijom). El-Halil kaže: “Zaraza je kuga.” Neki smatraju da je to svaka epidemija, ali je ispravno da postoji razlika između zaraze i kuge u općim i posebnim karakteristikama. Nije svaka zaraza kuga. Epidemije imaju šire značenje od kuge, a ona je samo jedna vrsta epidemije. Ona se manifestira u septičkim infekcijama, gnojnim ranama i zapalenjima koja izbijaju na spomenutim mjestima.

Simptomi kuge

Ove infekcije, čirevi, rane i maligne izrasline su, po mom mišljenju, simptomi kuge, a ne sama bolest. Međutim, ljekari su, oslanjajući se na ono što vide, zaključili da su te pojave bolest sama po sebi, a ne njeni simptomi.

Tri su značenja riječi ‘kuga’:

Prvo: Vidljivi simptomi, o kojima govore ljekari, kao što smo maloprije vidjeli.

Drugo: Smrt koja zadesi oboljele od kuge, kao što je kazao Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem:

“Šehid je svaki musliman koji umre od kolere.”

Treće: Uzrok koji se krije iza zaraze, što je spomenuto u vjerodostojnom hadisu:

“Kuga je vid kazne koja je poslata na jednu skupinu Israelićana.”⁵ U drugom hadisu se navodi da je “kuga rezultat džinskog dodira”⁶, a navodi se i da je poslana kao odgovor na dovu jednog vjerovjesnika.

Utjecaj džina na kugu i kako ga otkloniti

Liječnici nemaju rješenje za ove simptome i manifestacije, a nisu uspjeli pronaći ni mogući lijek. S druge strane, poslanici upućuju na nevidljive stvari, dok se liječnici bave fizičkim simptomima kuge. Ti simptomi s kojima su liječnici upoznati ne isključuju mogućnost da su povezani s nevidljivim svijetom. Međutim, postoji neosporna veza između duhovnog svijeta i djelovanja bolesti na tijelo, koje može rezultirati smrću. Tu vezu mogu negirati samo ljudi koji nemaju nikakvo znanje o duhovnom svijetu i njegovom utjecaju, kao ni o reakciji tijela i psihe na taj utjecaj. Uzvišeni Allah je omogućio tim duhovnim bićima određenu moć da upravljaju ljudskim tijelom u slučaju bolesti ili ukoliko je zrak zagađen.

Duhovna bića mogu usmjeravati neke otrovne supstance koje negativno utječu na tijelo, naročito kod iritacije i izljeva krvi, crne žuči i sperme. Šejtanski duhovi uspostavljaju kontrolu nad tijelom u ovakvim stanjima, što im inače ne polazi za rukom, izuzev ako im se suprotstave jače sile poput zikra, učenja dove, skrušenosti, poniznog obraćanja Allahu, dijeljenja sadake ili učenja Kur’ana. Ovi postupci privlače duhove meleka koji svladavaju te šejtanske duhove (zle sile) i neutraliziraju njihova zla i pakosti. Uspješno smo isprobali ove metode nebrojeno puta i svjedočili smo spuštanju ovih pozitivnih duhova, koji su ulili veliku snagu i ojačali otpornost pacijenta, čije je tijelo uspješno odbacilo štetne supstance, prije nego što su se iste uvukle i učvrstile u tijelu bolesnika. Ova metoda gotovo nikada ne zakazuje. Onaj kome Allah dadne uputu, čim osjeti simptome bolesti, posvetit će se dobrim djelima koja će mu pomoći da se suprotstavi bolesti. To će mu biti najkorisniji lijek. A ako Allah želi da provede Svoju odredbu i presudu, učinit će da čovjekovo srce ne spozna ove metode, da ih ne želi, ne osjeća niti zamišlja. Nakon toga, Allah će odrediti ono što se ne može zaustaviti. O ovome ćemo podrobnije govoriti, ako Allah da, kod pojašnjavanja teme o liječenju rukjom (iscjeljivanjem), Poslanikovog traženja pomoći, učenja dova, zikrova, činjenja dobra… Ukazat ćemo na činjenicu da je medicina koju primjenjuju liječnici u odnosu na Poslanikovu medicinu poput narodne medicine iscjelitelja i staraca u poređenju s njihovom… To su priznali njihovi najvještiji prvaci. Vidjet ćemo da je ljudska priroda izuzetno osjetljiva na duhove, te stoga dove kojim se traži utočište te rukje i upućivanje molitvi snažnije djeluje od lijekova. Te metode mogu, čak, neutralizirati djelovanje otrova.

Zagađenost zraka jedan je od uzroka kuge

Važno je napomenuti da zagađenost zraka jedan od najvažnijih uzroka epidemije. Zrak postaje nezdrav i pokvaren kada ga zagade otrovne materije i polutanti, bez obzira na doba godine.

Zagađenost se najčešće dešava krajem ljeta i početkom jeseni, zato što tokom ljetnog perioda dolazi do koncentracije akutnih gorkih izlučevina i sličnih materija koje tijelo ne može razgraditi. U jesen, kada je zrak obično hladan, te izlučevine koje su se akumulirale tokom ljeta će se ugrijati i početi kvariti, raspadati, uzrokujući bolest. Ovo se obično dešava kada je tijelo podložno bolesti, slabog imuniteta, kada je osoba fizički neaktivna, pretjerane tjelesne težine. Tada se bolest skoro ne može izbjeći.

Najzdravije godišnje doba je proljeće. Hipokrat ⁷ kaže: “Jesen donosi najviše bolesti. To je najsmrtonosnije doba godine.” Proljeće je najbolje vrijeme od svih i tada se najmanje umire. Apotekari i grobari su imali običaj da pozajmljuju i podižu kredite u proljeće i ljeto, da bi vraćali u jesen, jer je to godišnje doba za njih bilo proljeće. Nestrpljivo su očekivali jesen i radovali se njegovom dolasku. ⁸ U hadisu se navodi:

“Kada izađe zvijezda, bolest se uzdiže iz svakog mjesta.” ⁹

Ovaj hadis se tumači izlaskom zviježđa Plejade, odnosno nicanjem biljaka u proljeće. U tom smislu je ajet:

“i trava i drveće se pokoravaju” (Er-Rahman, 7)

Trave i drveće najbolje rastu u proljeće, a to je godišnje doba u kojem su bolesti manje zastupljene. Što se tiče Plejade (ar. Es-Surejja), bolesti su više zastupljene u vrijeme kada zalazi, u vrijeme zore. Et-Temimi u djelu Materija egzistencije kaže: “Dva najgora godišnja doba, koja najviše štete tijelu jesu: kada se zalazak Surejje poklapa sa zorom, i drugo, kada izlazak Surejje bude prije nego što sunce obasja svijet, što je poput mjesečevih mijena. To je vrijeme pred kraj proljeća. Međutim, vrijeme prilikom izlaska Surejje je manje nezdravo od vremena zalaska.”Ebu Muhammed b. Kutejbe kaže: “Kada god Surejja izađe ili zađe, ona donese neku zarazu ljudima i kamilama. Ipak, njen zalazak je gori od izlaska.” Postoji i treće tumačenje hadisa, koje je vjerovatno najispravnije, da se pod zvijezdom podrazumijeva Surejja (sazviježđe Plejade), a pod epidemijom zaraza koja zadesi njive i voćnjake u zimu i na početku proljeća. Nakon što se zvijezda pojavi, biljke će biti sigurne od takvih epidemija u spomenuto vrijeme. Zbog toga Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, nije dozvoljavao da se vrši kupoprodaja voća prije nego što se vidi da je ono ispravno. Sada prelazimo na govor o praksu Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, prilikom pojave kuge.

Zabrana ulaska i izlaska iz mjesta u kojem se pojavila kuga

Zabranivši ulazak i izlazak iz mjesta u kojem se pojavila kuga, Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, je preporučio najbolji vid prevencije. Ulaskom u mjesto zaraze čovjek se izlaže bolesti, time nanosi samom sebi štetu i izlaže se smrtnoj opasnosti. To se kosi sa vjerom i razumom. Naprotiv, izbjegavanje mjesta zaraze predstavlja vid prevencije i dijete koju preporučuje Uzvišeni Allah, čime se izbjegavaju zaražena mjesta i zaraženi zrak.

Značenje zabrane izlaska

Zabrana izlaska iz tog mjesta ima dva značenja: Prvo: Ljudima se preporučuje da ima povjerenja u Allaha, da se na Njega naslanjaju, da strpljivo podnose Njegove odredbe i da budu njima zadovoljni.

Zaraženi čovjek treba mirovati i ne smije putovati

Drugo: Vrhunski autoriteti medicine kažu da je najbolji način da se čovjek ne zarazi u vrijeme epidemije sljedeći: da iz tijela izbaci suvišnu tečnost, da se drži dijete, da održava suhoću tijela na svaki način, što uključuje izbjegavanje tjelesnih aktivnosti i kupanja. Ljudsko tijelo obično sadrži štetne supstance koje miruju i koje se aktiviraju tokom bavljenja fizičkim aktivnostima (sportom) i kupanjem. U kombinaciji s dobrim himusom ¹⁰ sport i aktivnost pospješuju pojavu bolesti. Najbolje što se može uraditi kada se u nekom mjestu raširi epidemija, jest da se ostane miran, tako da se spriječi aktivnost i napredovanje štetnih supstanci u tijelu. Napuštanje zaraženog područja zahtijeva kretanje i fizički napor, što ima negativne posljedice u ovoj situaciji. Ovo su riječi vodećih medicinskih autoriteta današnjice, koje nam omogućavaju da na pravi način shvatimo smisao Poslanikovog hadisa i razumijemo poruke koje će nam omogućiti da sačuvamo zdravlje srca i tijela.¹¹

Ako neko kaže: Značenje Poslanikovih riječi “ne izlazite iz njega, bježeći od nje” negira tumačenje koje vi navodite. On, kako se može razumjeti iz hadisa, ne zabranjuje napuštanje mjesta zaraze zbog opravdanog razloga, niti sprečava putnika da se vrati? Odgovor glasi: Niko ne kaže, ni ljekar niti neko drugi, da ljudi trebaju napustiti svoje dnevne aktivnosti kod pojave kuge i da postanu nepokretni objekti. Ono što treba jeste da smanje kretanje koliko je moguće u vrijeme trajanja epidemije. Onaj ko napušta mjesto zaraženo kugom nema drugog razloga za kretanje osim bježanja od epidemije. Mirovanje i izbjegavanje opterećenja bi bolje odgovaralo njegovom srcu i tijelu. Osim toga, ostankom će ispoljiti svoje oslanjanje na Allaha i predanost Njegovim odredbama. A kada su u pitanju ljudi koji se moraju kretati, poput zanatlija, proizvođača, putnika, poštara i drugih,njima se ne može reći da u potpunosti obustave kretanje. Ipak, može im se zabraniti da obustave kretanje koje nije nužno, poput povratak putnika koji bježi od epidemije, a Uzvišeni Allah najbolje zna.

Mudrost zabrane ulaska u zemlju u kojoj se pojavila epidemija

Zabrana ulaska u zemlju u kojoj je izbila epidemija ima nekoliko mudrosti, među kojima su sljedeće:

1. Izbjegavanje i udaljavanje od stvari koje mogu izazvati bolest;

2. očuvanje zdravlja, koje je neophodno za ovosvjetski život i ispunjavanje obaveza prema budućem svijetu;

3. ne treba udisati zagađen i pokvaren zrak, kako se ljudi ne bi zarazili;

4. ne boraviti u blizini bolesnika koji su se zarazili, kako se na zdrave ne bi prenijela bolest.

Ebu Davud u Sunenu bilježi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: “Klonite se te zemlje, jer su neke zaraze pogubne.” ¹² Prema mišljenju Ibn Kutejbea, u ovom hadisu se preporučuje udaljavanje od bolesti i bolesnika.

Suzbijanje sujevjerja i pogrešnog shvaćanja zaraze

5. Suzbijanje sujevjerja i pogrešnog shvaćanja zaraze, jer ljudi vjeruju u razne zablude. Sujevjerje djeluje na onoga ko u njega vjeruje. Ukratko, zabrana ulaska u zemlju u kojoj vlada epidemija predstavlja preventivnu mjeru koja čovjeka udaljava od onoga što mu šteti. Zabrana izlaska iz te zemlje sadrži oslanjanje na Allaha, predanost i prepuštanje Njegovoj volji. Prva zabrana, dakle, predstavlja odgoj i podučavanje, a druga prepuštanje i predanost.

U Sahihu se bilježi da je Omer b. El-Hattab pošao prema Šamu. “Kada je stigao do mjesta Sereg, sreli su ga zapovjednici vojske Ebu Ubejdea b. El-Džeraha i njegovi potčinjeni i kazali mu da u Šamu vlada epidemija (kolere). Omer je rekao: ‘Pozovi mi prve muhadžire.’ Ebu Ubejde ih je pozvao. Omer ih je obavijestio o tome da u Šamu vlada kolera i sa njima se u vezi s tim konsultovao. Oni su u vezi s tim imali oprečna mišljenja. Neki su mu od njih rekli:‘Ti si izišao radi određenog cilja i mi mislimo da ne bi trebalo odustajati.’ Neki od njih rekoše: ‘S tobom je ostatak ljudi i Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, ashaba, mi smatramo da sa njima ne bi trebalo ići u to područje u kome vlada kolera.’‘Uredu, možete ići. A sada mi pozovite ensarije!’ – reče Omer. Ja sam ih pozvao i on se i sa njima poče konsultovati u vezi s tim. I oni su kao i muhadžiri imali oprečna mišljenja. ‘Uredu, možete i vi ići.’ – reče im Omer. A sada mi pozovite uglednike iz plemena Kurejš koji su hidžru učinili one godine kada je oslobođena Meka!’Pozvali su ih. Oni su bili jednoglasni u mišljenju: ‘Mi smatramo da treba da se vratiš sa svojom pratnjom i da ne treba s ljudima da ideš u područje u kome vlada kolera.’Tad Omer povika ljudima koji su s njim došli: ‘Ja se ujutro vraćam pa budite spremni za pokret!’ Na to Ebu Ubejde b. El-Džerrah reče: ‘Znači li to bježanje od Allahove odredbe?!’ A Omer kaza: ‘Ne bi me čudilo, Ebu Ubejde, da to neko drugi govori. Da, znači, mi bježimo od Allahove odredbe ka Allahovoj odredbi. Reci ti meni, kada bi ti imao kamila koje su ušle u jednu dolinu koja ima dvije padine od kojih je jedna plodna a druga neplodna, pa ako bi ih ti napasao po plodnoj padini, zar to ne bi bilo po Allahovoj odredbi?’ Tad stiže Abdurrahman b. Avf koji bijaše odsutan zbog nekog posla te reče: ‘Ja posjedujem znanje u vezi s tim. Čuo sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kada je rekao: ‘Ako čujete da se u jednom mjestu pojavila epidemija, ne idite u njega, a ako se pojavi u zemlji u kojoj se već nalazite, ne izlazite iz nje bježeći od epidemije.’ Omer se zahvali Allahu, a potom se vrati.” ¹³

Autor “Ibn Kajjim el-Dževzijje” iz knjige “Poslanikova medicina”

Reference

1. 36 Buhari, 6/377; Muslim (2217).
2. Buhari, 10/162; Muslim (1961).
3. Dr. Adil el-Ezheri kaže: “Kugu obično prenose vaši koje se nalaze na pacovima. Te vaši obično ujedaju za stopala, potom za cjevanice i na kraju dolaze do lica. To objašnjava pojavu bubonske kuge na venama, ispod pazuha ili oko vrata, kao je navedeno.”
4. Ahmed, 6/145, 255
5. Buhari, 6/377; Muslim (2218), od Usame b. Zejda.
6. Ahmed, 4/395,413,417; Et-Taberani, El-Mu’džem es-sagir, str. 71.
7. Hipokrat je najpoznatiji liječnik stare Grčke. Vjerovao je da bolesti nastaju iz dva izvora – zraka i hrane. Neka njegova djela su prevedena na arapski jezik, uključujući knjige Doprinos nauci i Priroda čovjeka. Umro je 377. p.n.e.
8. Zato što u jesen ima više smrtnih slučajeva, što im donosi zaradu.
9. Muhammed b. el-Hasen, El-Asar sr. 151; Et-Taberani, Es-Sagiru, str. 20; Ebu Nuajm, Tarih Asbahan, 1/121. Misli se na zviježđe Plejade. Buhari bilježi predanje Haridže b. Zejd b. Sa- bit da Zejd b. Sabit nije prodavao plodove sa svoga posjeda dok se ne pojavi Es-Surejja (krajem proljeća) i plodovi ne počnu žutjeti, odnosno crvenjeti.
10. Gr. kaša probavljene hrane.
11. Postoji i druga korist ovog hadisa, a to je da se izolacijom sprečava širenje zaraze iz žarišta epidemije.
12. Ebu Davud (3723); Ahmed, 3/451.
13. Buhari, 1/154,157; Muslim (2219). Sereg je mjesto na granici Šama, u pravcu HIdžaza.