Utjecaj sredine i naslijeđenih običaja na muslimansku porodicu u Evropi 1
Porodica je osnovna ćelija društva. Od njene krvne slike zavisi i njegovo zdravlje. S obzirom na njenu fundamentalnu važnost, kako za jedinku tako i za zajednicu, islam je porodici odredio posebno mjesto i ulogu. Svojim univerzalnim propisima i normama je precizirao, naredio i preporučio na koji način se svaka od tih ćelija treba formirati i razvijati da bi mogla normalno funkcionirati i dati društvu zdrave i ukusne plodove.
Danas je općepoznato da su muslimani ti koji su slabiji u odnosu na druge a posebno na zapadnjačku, materijalističku civilizaciju. Opčaranost njome, i skoro potpuna imitacija svih njenih vrijednosti, gdje se ne pita da li su one ispravne i sukladne islamskim, primjetna je i očita skoro u cijelom islamskom svijetu.
Slijepo slijeđenje i oponašanje drugog i drugačijeg, čije krajnje konsekvence mogu biti asimilacija, posebno je opasno i rizično za muslimane koji žive kao manjina u evropskim društvima. Najbolja prevencija i imunizacija za tu opaku i katastrofalnu bolest, koja neminovno uništava vjeru, kulturu i civilizaciju jednog naroda, je upravo u fokusiranju posebne brige i pažnje prema islamskoj porodici općenito, a posebno onoj koja egzistira među drugačijim.
Da bi se precizno ocijenio položaj muslimanske porodice na Zapadu, neminovno je da se pravilno razumije njeno trenutno stanje i uzmu u obzir svi njeni problemi i poteškoće s kojima se tamo sreće. A to se može postići kroz dvije dimenzije.
Prva dimenzija
Ogleda se putem sveukupnog utjecaja društvene sredine na muslimansku porodicu. Taj utjecaj može biti i pozitivan i negativan. Bez sumnje, u oba slučaja on će neminovno ostaviti svoj trag na formiranje ličnosti evropskog muslimana. Prema tome, nameće se pitanje kako da se muslimani pri odgoju svoje djece okoriste pozitivnim faktorima te sredine, a kako da ih zaštite od negativnih. To će se moći postići samo ako muslimani koji žive u tim sredinama budu potpuno svjesni općeg društvenog stanja tih sredina, njihovog napretka i promjena, a posebno onog društvenog segmenta koji se tiče porodice i njenog statusa i uloge u savremenim evropskim društvima.
Druga dimenzija
Ogleda se putem pedagoških poimanja i porodičnih običaja koje roditelji nastoje prenijeti na svoju djecu. Ono što treba posebno istaći kod ove dimenzije je da mnoga od tih odgojnih poimanja i običaja nemaju islamsku pozadinu. Neki od njih su čak u koliziji sa islamskim učenjem i pored toga što mu se pripisuju. Kako i na koji način razlučiti između poimanja i običaja koji imaju islamsku pozadinu i onih koji je nemaju?
Na tom planu se mora ozbiljno poraditi, kako ne bismo prisilili mnogu našu djecu da ustanu protiv neislamskih običaja koji im se nude kao islamski, i na taj način im svjesno ili nesvjesno dati povoda da odbace svoju vjeru i njena učenja.
Npr., kada otac prisili kćerku da se uda za nekoga koga ne ona želi, ili kada joj bez opravdanog razloga zabrani udaju za onog koga želi, pravdajući taj svoj postupak svojim pravom koje mu je islam dao, kćerka će u tom slučaju u takvoj sredini najčešće odbaciti takvo očevo ponašanje. Gore od toga je što takav postupak, koji on poduzme najčešće iz neznanja i nepromišljenosti, može imati još kobnije posljedice po njega i njegovu kćerku. Najčešće se u takvim situacijama dešava da kćerka pobjegne od porodice ili da zauzme negativan stav po pitanju cijelog islama i njegova učenja. Takva opasnost posebno vreba u sredinama gdje se vrši negativna propaganda prema islamu, muslimanima i njihovom odnosu prema ženi.
Autor “Sulejman Topoljak” iz knjige “Islamsko bračno pravo”.
