Lejletu-l-berat: noć oprosta, sudbine i želja

Lejletu-l-berat je petnaesta noć mjeseca šabana. Ta noć je izuzetnoga blagoslova. Po časnome hadisu, naziv ove noći je Lejle fi nisfuš-ša‘ban, što znači noć na polovini mjeseca šabana. Razlog imenovanja ove noći Noću oprosta, Lejletu-l-berat, traženje oprosta od azaba (kazne) i nesreće, jeste što se u ovoj noći bereket (blagoslov) i prihvatanje kajanja mogu zaslužiti.

Lejletu-l-berat je noć u kojoj, po nekim predanjima, Allah, dž.š., odlučuje o ljudskim sudbinama. To je ujedno noć koja nas neposredno podsjeća na skori dolazak ramazana, mjeseca islamskog posta i drugih ibadeta. Za obilježavanje ove noći nalazimo argumentaciju u sunnetu Allahovog poslanika Muhammeda, a.s., na šta se zasnivaju stavovi uvažene uleme.

Ebu Musa el-Eš’ari prenosi od Poslanika, a.s., da je rekao:

Uzvišeni Allah milošću Svojom gleda u noći na polovinu ša’bana i oprašta svim stvorenjima osim mušriku i onome ko ne govori sa svojim bratom (mušahinu¹).².

Imam Bejheki je zabilježio predanju od Aiše, r.a., koja je rekla:

Allahov Poslanik, a.s., je jedne noći klanjao nafilu ostavši tako dugo na sedždi da sam pomislila da je mrtav. Bivši u toj pomisli ustala sam i dotakla ga, nakon čega se njegov prst pomače. Vratila sam se u postelju i slušala kako izgovara:

„Euzu biavfike min ikabike ve euzu biridake min sehtike ve euzu bike minke ilejke la uhsi senaen alejke kema esnejte ala nefsike.“

Kada je podigao glavu sa sedžde i završio namaz reče mi:

O Aiša, zar si pomislila da ti je Allahov Poslanik uskratio tvoja prava? Ne, Allaha mi, Allahov Poslaniče, ali sam pomislila da si umro zbog dugog trajanja tvoje sedžde, reče Aiša. Znaš li ti koja je ovo noć?, upita Poslanik. Allah i Njegov Poslanik to najbolje znaju, odgovorih mu. Ovo je noć polovina šabana u kojoj Allaha promatra ljude i oprašta onima koji traže oprosta, smiluje se onima koji mole milost, a uskraćuje je pakosnicima i njima sličnima.

Bejhekija je, također, zabilježio predanje od Aiše, r.a., u kojoj je Posalnik, a.s., rekao:

Došao mi je Džibril – Emin i rekao: Ovo je noć polovine Šabana. U njoj Allah oslobodi od Džehennema toliko ljudi koliko je dlake na stadu Beni Kelba. Allah u njoj neće ni pogledati mušrika, spletkaroša, onoga koji prekida odnose sa rodbinom, nemoralnogčovjeka, onoga koji je zao roditeljima i notornog pijanicu.

Poput ovog hadisa je i predanje od Aiše, r.a.,:

U 15 noći Šabana sva djela se izlažu Gospdaru svjetova zato ja najviše volim da mi djela budu izložena pred njim a ja postač.³ Najtačniji hadisi koji govore o ovoj temi je hadis u kome se kaže:⁴

Usame bin Zejd, r.a., upitao je Božijeg Poslanika, a.s.:

“Allahov poslaniče, nisam primjetio da i ujednom mjesecu postis toliko (nafile) kao u šabanu?”

Muhammed a.s. mu odgovori:

To je mjesec kojeg ljudi zanemaruju izmedu redzeba i ramazana . U njemu se dižu djela Gospodara svjetova, a ja želim da moja djela budu podignuta dok sam postać!⁵

Prenosi se od Enesa da je Poslanik,a.s., upitan:

“Koji je post najbolji?” Rekao je: Post u ša’banu iz počasti prema ramazanu.⁶

Aiša r.a., kaže:

“Nisam vidjela Allahovog Poslanika s.a.v. da je i jedan mjesec u potpunosti postio osim mjesec ramazan, a nisam ga vidjela ni u jednom mjesecu da posti kolkiko je postio u mjesecu šabanu, čak ga je i cijelog postio.”⁷

Ummi Selema, r.a., je rekla:

“Nisam vidjela Allahovog Poslanika da je postio 2 mjeseca uzastopno osim šaban i ramazan.⁸

Na ovu temu je pisao i hafiz Ibn Redžeb u svojoj knjizi Letaiful- Me’arif, pa kaže:

Noć u sredini mjeseca redžeba (Lejletu-l-berat) je kod nekih tabi’ina sa prostora Šama na posebnom mjestu (smatrali su je blagoslovljenom), i u njoj bi povećavali svoj ibadet, od njih su mase preuzele da je obilježavaju na poseban način, smatrajući da je mubarek noć. Spominje se da je osnova takvog obilježavanja u Israilijatima (predanja prijašnjih naroda). Njenu vrijednost i poseban položaj negirali su i učenjaci Hidžaza. Međutim, Ibn Tejmije smatra da je lijepo obilježavati ovu noć, to je i stav Šafijskog mezheba.⁹

Također, Ibn Redžeb Hanbeli dodaje:

«O vrijednosti noći u pola mjeseca redžeba (Lejletu-l-berat) postoje mnogobrojni hadisi, oko nekih postoje razilaženja, neki učenjaci ih smatraju slabima, a Ibn Hiban neke svrstava u sahih.”¹⁰

Dakle, Lejletu-l-berat ima utemeljenje u izvorima hadisa, zato shodno tome i praksa muslimana Bošnjaka u pogledu obilježavanja Lejletu-l-berata i povećanog ibadeta u njoj, od kojeg je post i noćni namazi, imaju utemeljenje i pozitivni su. To je ujedno i priprema za nastupajući ramazan.

Mjesec šaban je dakle velika prilika za osvajanje Allahove ljubavi i naklonosti i kao takav ima posebno mjesto u islamskoj tradiciji!

Autor teksta “Lejletu-l-berat: noć oprosta, sudbine i želja” Hajrudin Baljić iz knjige “Bošnjački običaji u svjetlu sunneta”.

1. Mušahin je onaj koji je u neprijateljskim odnosima sa svojim bratom. 
2. Ibn Madže, Sunen, 1-445 br. 1390. 
3. Tirmizi, vidi: Tuhvetul ahvezi, poglavlje, post, str: 362. Također ga bilježe: Bejheki, Ibn Hiban u svom Sahihu, 
4. Buhari, Fethu’l bari, knjiga: post, poglavlje pohvaljenost posta šabana, str. 253 
5. Hadis bilježe Ibn Huzejme, Nesai, Ebu Davud i oni ga smatraju sahihom, vidi Sunen Ennesai, šerh Sujutija, poglavlje post, br: 2357 
6. Tirmizi, Tuhvetu’l ahvezije, knjiga: post, poglavlje pohvaljenost posta šabana, str: 363 
7. Ahmed, musned imama Ahmeda, poglavlje musnedul ensar, br: 21246.
8. Tirmizi, Sunen Tirmizi, poglavlje o spajanju posta ša’bana i ramazana, br. 736 
9. www.islam-qa.com حكم الحتفال بليلة النصف من شعبان 
10. ” لطائف المعارف “ ) 261 (.261 .Lataiful-me’arif, str