RECENZIJA: Sahih El-Buhari
Islam kao savršeni koncept za življenje sadrži brojne svojstvenosti koje se ne mogu naći u drugim religijama. Najveća osobenost islama ogleda se u njegovoj orginalnosti i autentičnosti, budući da su primarni izvori islama Kur’an i Sunnet zadržali svoju izvornost koju je Svevišnji Allah zagarantovao. Uzvišeni kaže:
Mi, uistinu, Kur’an objavljujemo i zaista ćemo Mi nad njim bdjeti! (El-Hidžr, 9)
Čuvanje orginalnosti Kur’ana rezultira čuvanjem Sunneta Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, koji pojašnjava Kur’anske općenitosti. Milostivi Allah kaže:
A tebi objavljujemo Kur’an da bi objasnio ljudima ono što im se objavljuje, i da bi oni razmislili. (En-Nahl, 44)
Veliki islamski učenjak iz generacije tabi‘ina Hassan b. Atijja je rekao:
“Džibril je Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, dostavljao Sunnet, kao što mu je dostavljao Kur’an.” (Ed-Darimi, sa ispravnim lancem prenosilaca)
Lanac prenosilaca (ar. sened) slovi kao osnovni faktor u očuvanju Sunneta. Lančana povezanost prenosilaca od autora do Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, je karekteristična za dini-islam, dok sljedbenici drugih religija nemaju nijedan, pa čak ni apokrifni, lanac prenosilaca do svojih poslanika. Veliki hadiski ekspert Ebu Hatim er-Razi je rekao:
“Ne postoji narod od vremena Adema, alejhisselam, da je pamtio lance prenosilaca do svojih poslanika, osim našeg ummeta.” (El-Hatib, Šerefu ashabil-hadis).
Imam Ibn Hazm kaže:
“Prenošenje hadisa spojenim lancem, povjerljivi prenosilac od povjerljivog, sve do Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, je karekteristika kojom je Allah odlikovao isključivo muslimane.” (Es-Sujuti, Tedribur-ravi)
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je ukazao svojim sljedbenicima na prenošenje njegovih hadisa s generacije na generaciju. Ibn Abbas kaže da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:
“Vi ćete slušati (hadise), a drugi će slušati od vas, a treći će slušati od onih koji su čuli od vas.” (Ahmed, sa ispravnim lancem prenosilaca)
Enes b. Malik prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao:
“Allah učinio blistavim lice čovjeka koji čuje moj hadis, zapamti ga, i prenese drugima, možda ga shvate bolje od njega. Ponekad čovjek prenosi znanje, a sam nije učen.” (Mutevatir hadis)
Kada je riječ o bilježenju hadisa ispravnim lancima prenosilaca, islamski učenjaci gotovo da su jednoglasni da je El-Buharijev Sahih (El-Džamius-sahih) hadiska zbirka bez premca, zbog posebne nadarenosti i brižnosti imama Buharija za hadiskom naukom, te zbog posebnih uvjeta koji se tiču prenosilaca hadisa.
Imam El-Buhari je nakon završetka pisanja Sahiha predočio svoju hadisku zbirku velikim učenjacima tog vremena – Aliju b. El-Mediniju, Ahmedu b. Hanbelu, Jahjau b. Meinu i drugima. Posvjedočili su ispravnost njegovog djela osim četiri hadisa kojima je prigovoreno od strane nekih učenjaka. Imam El-Ukajli je u vezi s tim rekao:
“El-Buhari je u pravu. Ti hadisi su, ipak, vjerodostojni.” (Ibn Hadžer, Tehzibut-tehzib)
Imam El-Buhari kaže:
“Napisao sam ovaj Sahih u Mesdžidul- haramu. Nisam uvrstio u njega nijedan hadis, a da se prethodno nisam okupao i klanjao dva rekata.” (El-Ajni, Umdetul-kari)
Stoga su učenjaci kroz stoljeća islama posvetili posebnu brigu ovoj hadiskoj zbirci, od dužih i kraćih komentara do posebnih naučnih djela koja tretiraju parcijalne tematike Sahiha. Činjenica da su imam El-Hattabi, En-Nevevi, Ibn Dževzi, Ibn Redžeb, El-Kirmani, Ibn Kesir, Ibn Mulekkin, Ibn Hadžer, El-Ajni, El- Kastalani, Siddik Han i brojni drugi učenjaci napisali desetine tomova u komentaru na Sahihul-Buhari ukazuje na vrijednosti i odlike ove hadiske enciklopedije.
Naši učenjaci su posvetili posebnu pažnju izučavanju Sahihul-Buharija. Imam Ibn Ebi ‘Izz el-Hanefi kaže:
“Imam Gazali je proveo puno vremena baveći se apologetikom, da bi zatim napustio apologetičke pravce i posvetio se hadisima Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Umro je a Sahihul-Buhari na njegovim prsima.” (Ibn Ebi ‘Izz, Šerhut-Tahavijja)
Poznati mufessir imam Ibn Atijja je pročitao Sahihul-Buhari više od sedamsto puta. (Ez-Zehebi, Sijeru ealamin-nubela)
Veliki hanefijski učenjak po nadimku Ebu Bekr et-Tadžir, kaže:
“Pročitao sam Sahihul- Buhari do 780 h. g. devedeset pet puta, a nakon toga sam ga pročitao u mnogo navrata.” (Es-Sehavi, Ed-Davul-lamia)
Imam Sulejman b. Ibrahim el-Jemeni je prešao Sahihul-Buhari sto pedeset puta, nešto čitanjem, nešto slušanjem, a nešto upoređujući različite primjerke knjige. (Ebu Felah el-Akri, Šezeratuz-zeheb)
Toliko je lijepih pohvala o Sahihul-Buhari iznešeno od strane islamskih velikana:
– Imam En-Nevevi kaže: “Učenjaci su složni da su El-Buharijeva i Muslimova hadiska zbirka najispravnije knjige nakon Kur’ana, a Sahihul-Buhari je ispravniji od Sahihu Muslima.” (En-Nevevi, El-Minhadž)
– Imam Ez-Zehebi kaže: “Djelo Sahihul-Buhari je najvrednija islamska knjiga nakon Kur’ana.” (Ez-Zehebi, Tarihul-islam)
– Imam Es-Subki kaže: “Djelo Sahihul-Buhari je najbolja knjiga nakon Kur’ana.” (Es-Subki, Et-Tabekat)
Prevođenjem Sahihul-Buharija na bosanski jezik muslimani naših govornih područja su se ponovo deklarisali kao sljedbenici ehli-sunnetskog pravca, kako u doktrinarnim, tako i praktičnim segmentima islama. Uz Sahihul-Buhari naši muslimani su bliži Sunnetu Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem i njegovom šefa‘atu, a dalji su od inovacija i neosnovanih postupaka u vjeri.
Sahihul-Buhari, jednostavno rečeno, predstavlja lađu spasa koja plovi izravno do Allahovog zadovoljstva.
Molim Svevišnjeg Gospodara da najboljom nagradom obaspe autora ovog djela, vladara pravovjernih u hadisu, imama El-Buharija, a zatim da neizmjerno nagradi prevodioca prof. Mahmuta Karalića na zavidnom trudu koji je uložio prevodeći Sahih, kao i sve one koji su na bilo koji način doprinjeli da ovo divno djelo ugleda svjetlo dana na našem jeziku. Amin!
Safet Kuduzović
Sarajevo, 11. ramazan 1437. h. g. / 16. juni 2016.
