RECENZIJA: Tefsir ibn Kesir – Muhammed Nesib er-Rifai

Hvala pripada Allahu, Njega hvalimo i od Njega pomoć i oprost tražimo. Allahu se utječemo od zla naših duša i djela. Koga On uputi, niko ga u zabludu ne može odvesti, a koga On u zabludi ostavi, niko ga na Pravi put ne može izvesti. Svjedočim da nema istinskog božanstva mimo Allaha, Jedinog, Koji nema sudruga, i svjedočim da je Muhammed Njegov rob i poslanik.

Uzvišeni Allah kaže:

O vjernici, bojte se Allaha onako kako se treba bojati i umirite samo kao pravi muslimani. (Ali Imran, 102)

O ljudi, bojte se Gospodara svoga, koji vas od jednog čovjeka stvara, a o njega je i drugu njegovu stvorio, i od njih dvoje mnoge muškarce i žene rasijao. I Allah se bojte, s imenom čijim jedni druge molite, i rodbinske veze ne kidajte, jer Allah, zaista, stalno nad vama bdi. (En-Nisa’, 1)

O vjernici, bojte se Allaha i govorite samo istinu, On će vas za vaša dobra djela nagraditi i grijehe vam vaše oprostiti. A onaj ko se Allahu i Poslaniku Njegovu bude pokoravao veličanstvenu pobjedu je ostvario. (El-Ahzab, 70-71)

Najistinitiji govor je Allahova Knjiga, a najbolja uputa je Muhammedova, sallallahu alejhi ve sellem, uputa. Najgore stvari su novotarije u vjeri, jer svaka novotarija je zabluda, a svaka zabluda vodi u Vatru.

Najpreča stvar čijem učenju i spoznavanju se treba posvetiti je ono u čemu je Allahovo zadovoljstvo i uputa za onog ko ga uči. Ko tome teži mora znati da je najbolje da to znanje traži u Allahovoj Knjizi, u koju nema sumnje, Njegovoj objavi, u koju nema nepovjerenja, čiji učač ima veliku nagradu, kojoj zabluda ne može prići ni sa koje strane, objava Mudrog i Hvale dostojnog. Jedna od Allahovih velikih blagodati prema nama jeste to što je zagarantovao čuvanje Njegove plemenite knjige rekavši:

Mi, uistinu, Kur’an objavljujemo i Mi ćemo ga, zaista, čuvati. (El-Hidžr, 9)

Od blagodati je i to što je olakšao izučavanje i razumijevanje Kur’ana, pa kaže:

A Mi smo Kur’an učinili dostupnim za pouku – pa ima li ikoga ko bi pouku primio? (El-Kamer, 17)

Jedno od najboljih sredstava njegovog čuvanja i olakšavanja razumijevanja jeste posvećenost učenjaka, nekada i sada, njegovom tumačenju, pojašnjavanju njegovih značenja, otkrivanju njegovih tajni i objašnjenju njegovih propisa. Među ovim učenjacima, koji su sebe podredili služenju knjige njihovog Gospodara, jeste šejhul-islam, uzor ljudima, hafiz hadisa, autoritet u poznavanju teksta i njegovih značenja, Ebul-Fida’ Ismail ibn Kesir, rahīmehullah.

On je bio prvak hadiske, tefsirske i historijske nauke, a tome svjedoče njegove knjige koje su danas među nama. Kao primjer toga, dovoljno je ovo njegovo djelo pod imenom Tefsir veličanstvenog Kur’ana (Tefsir ibn Kesir), o kojem je Es-Sujuti rekao:

“Ibn Kesir ima tefsir kojem nema sličnog.”

Tefsir ibn Kesir se ubraja u tradicionalne tefsire, koji su većinom iščezli prije vremena Ibn Tejmijje, koji je umro 728. h.g. Vrijednost Tefsir ibn Kesira nije samo u tome što tumači Kur’an predajama prvih generacija muslimana, sakupljajući veliki broj njihovih izreka o tumačenju ajeta, jer se do toga može doći i iz drugih izvora, ali odlika ovog tefsira nad ostalim tefsirima koji su do nas došli, bilo da su tradicionalni ili neke druge vrste, je u njegovoj genijalnoj primjeni metodologije tefsirske nauke.

To se ogleda u njegovom sakupljanju ajeta koji govore o istoj tematici, njihovom pobrojavanju, otkrivanju prefinjenih tajni u njihovom skladu, povezanosti, koherenciji njihovog načina izražavanja o toj tematici i veličanstvenosti njihovih značenja. Tako Tefsir ibn Kesir biva poput kur’anskog indeksa (kataloga), koji nije štampan na papiru, već utisnut na srcu koje shvata Allahove ajete i riječi.

Odlika ovog tefsira je, također, i u njegovom navođenju velikog broja hadisa i drugih predaja, poput govora ashaba i tabi’ina, uglavnom pojašnjavajući njihov stepen vjerodostojnosti, navodeći njihove lance prenosilaca i njihove tekstove, u skladu sa pravilima hadiske kritike – valorizaciji prenosilaca. U većini slučajeva je pogodio istinu u svojoj procjeni, prihvatajući vjerodostojne, a odbacujući slabe predaje.

Ibn Kesir je bio jedan od velikih muhaddisa i hafiza hadisa, i zbog toga njegovim tefsirom ovladava hadiski metod tumačenja Kur’ana. Dovoljno ti je da znaš, kao potporu ovoj tvrdnji, činjenicu da je u svom tefsiru naveo trećinu svih izvora Sunneta, spominjući ogroman broj hadisa iz šest poznatih hadiskih zbirki i Ahmedovog Musneda.

Jedna od Ibn Kesirovih odlika je i to što je bio izuzetno talentovan i kompetentan hadiski kritičar, što je primijenio na toj ogromnoj količini predaja koje je sakupio. Potvrdio je one koje su vjerodostojne i slažu se sa zdravim razumom, a kritizirao je nevjerodostojne i fabrikovane predaje, za kojim nemamo potrebe ni u vjeri ni u dunjaluku.

Njegova odlika je i to što je kritizirao israilijate, otkrio njihovu krivotvorenost, odbacio njihove potvore, slijedeći u tome pravila hadiske kritike, što nije izloženo ni u jednom drugom tefsiru kao u ovom. U ovoj oblasti nijedan mufessir i hafiz hadisa nije mu ravan. Ta istina će se ukazati jasnom poput Sunca onome koji promotri Tefsir ibn Kesir i dubiozno ga prouči.

Ibn Kesir se odlikuje i time što je predstavnik mišljenja i poimanja prvih generacija muslimana, utemeljenih na Kur’anu i Sunnetu.

Tefsir ibn Kesir je jedan od najbitnijih tefsira muhaddisa, ako ne i najbitniji, iz više razloga:

Mnoštvo izvora hadiske i tefsirske nauke koje je spomenuo, i mnoštvo navođenja iz njih.

Spominjanje više različitih seneda za jedan hadis.
Spominjanje više mjesta na kojima se određeni hadis navodi unutar jednog poglavlja.

Nezadovoljavanje spominjanjem jednog ili dva hadisa na jednom mjestu.
Pojašnjenje stepena vjerodostojnosti hadisa, uz spominjanje pouzdanih, slabih i nepoznatih prenosilaca, u svjetlu govora učenjaka hadiske kritike.

Ibn Kesir puno upozorava na israilijate i nepouzdane predaje o tumačenju ajeta, i kritikuje ih.

Navedenom se može dodati i to što je Ibn Kesir došao vremenski kasno, jer je živio u osmom hidžretskom stoljeću, što znači da mu je bio dostupan ogroman broj izvora iz tefsira i hadisa, što nije slučaj sa mufessirima prije njega.

Zbog svega navedenog, Tefsir ibn Kesir se smatra najljepšim, najboljim i najpreciznijim tefsirom nakon prvaka svih mufessira, Ebu Džafera ibn Džerira et-Taberija, kako to kaže Ebul-Ešbal Ahmed Šakir, Allah mu se smilovao. Štaviše, Ibn Kesir je nadmašio Taberija sa mnogo aspekata, i dodao puno stvari koje nisu u njegovom tefsiru.

Zbog toga je Tefsir ibn Kesiru Allah dao da bude prihvaćen od strane ljudi, čak su ga više koristili obični muslimani nego studenti islamskih znanosti, i ne znamo nijedan tefsir koji je dostigao toliki broj izdanja kao ovo djelo. Zbog svega navedenog smo odlučili, nakon istihare, da ovaj tefsir štampamo u novom ruhu, u kakvom teško da se može naći u ranijim izdanjima.