Umjetnost radosti
Radost srca je jedna od najuzvišenijih blagodati. Ona podrazumijeva smirenost i staloženost u životu, a one izviru upravo iz srca. Radost srca čini da naš intelekt bude postojan, a duša prosvijetljena i dobrom bremenita. Kazali su da je radost umjetnost koja se može naučiti. Onaj ko uspije ovladati ovom umjetnošću i krene njenim stazama, u svoj život će unijeti mnogo veselja, zadovoljstva i nebrojene blagodati.
Sama srž i početni princip u traženju radosti jeste moć strpljivosti i izdržljivosti. Ovo znači da se čovjek ne treba povijati pred prvim vjetrovima i nedaćama, da se ne treba plašiti zbog brojnih dešavanja oko njega, i najbitnije – da se ne brine i ne uznemirava zbog beznačajnih stvari. Snaga i osobine srca određuju koliko će duša biti sretna i spokojna.
Nestabilan čovjek, po prirodi bojažljiv, nepostojan u svome htijenju i duše pune nemira uvijek zapada u tuge, brige i nedaće. Sve se nedaće tope i krize nestaju pred onim ko svoju dušu navikne na strpljivost i odvažnost.
Kada se momak na borbu sa sudbom navikne
Svaka tegoba u životu lahka mu postane.
Uskogrudnost, beznađe, briga samo za sebe i zaboravljanje svijeta koji nas okružuje su neprijatelji i suprotnosti radosti i veselju. Uzvišeni Allah opisuje Svoje neprijatelje riječima: Oni su se brinuli samo o sebi. (Ali Imran, 154) Ljudi koji posjeduju ove osobine jako su ograničeni i smatraju kako je čitav kosmos u njihovoj duši.
Ne razmišljaju o dru- gima, žive samo za sebe i ne brinu ni za što drugo. Svakako, mi se moramo nekad brinuti o sebi i posvećivati svojoj duši, ali isto tako nekad moramo zaboraviti na naše brige, probleme i nevolje. Na ovaj način postignut ćemo dvije stvari: donijet ćemo veselje i sreću sebi i drugima.
Jedan od temelja na kojima počiva umjetnost radosti jeste staloženo i smisaono promišljanje. Stoga, čovjek ne treba dopustiti da mu misli besciljno lete, da bude lahkomislen, površan i nerazborit. Ako pustiš svoje misli da besmisleno tumaraju i lutaju, to će te, zacijelo, vratiti u okrilje tuge.
U takvoj situaciji stalno će ti pred očima biti slike nekih tragičnih i nesretnih događaja iz prošlosti, a iza njih će se pomaljati sjena zastrašujuće i beznadežne budućnosti. No, ti se uspravi, svoje tijelo i dušu pokreni, pusti osjećaje da u tebi zaplamte, svoje nedaće zaveži užetom ozbiljnosti, predanosti i pregalaštva i usredsredi se na rad koji će rezultirati brojnim koristima i dobrom.
I pouzdaj se u Onog Koji je vječno živ i Koji ne umire1.
Drugi princip koji je od velikog značaja za umijeće radosti jeste da objektivno procijeniš život, da ga prihvatiš onakvim kakav jeste. Ovaj život je zabava, stoga ti je najbolje da se kloniš besmislene zabave i da je sprječavaš. Ovaj život je izvor patnje, majka nesreće i kolijevka jada.
Ako spoznaš ova svojstva dunjaluka, on te neće previše zabrinjavati i nećeš se previše žalostiti ako ti je od njega nešto promaklo. Nepostojan je ovo svijet, njegova čistoća je mutna, oblak što ne donosi kišu, lažan je njegov sjaj, ljepota na njemu je opsjena, djeca su njegova izgubljena. Dobrim ljudima na njemu se prijeti, darežljivim zavidi, a zaljubljenik u ovaj prolazni svijet na kraju biva ubijen sabljom iz zasjede koju mu je upravo on napravio.
Nad ovim svijetom suze lijemo,
a ko je to još na njemu zajedno ostao?
Gdje su gordi i moćni kraljevi perzijski,
i oni i riznice blaga njihova bez traga su nestali.
Svi oni što su se na ovom svijetu razmetali
u tijesnom kaburu na kraju su skončali.
Sada su nijemi kad ih dozivamo,
kao da ne znaju da odgovor nam daju.
U hadisu se kaže: “Nauka se postiže podučavanjem, a darežljivost darivanjem.”
Dakle, kada govorimo o radosti, moramo znati da se ona stječe praksom i slijeđenjem puteva koji do nje dovode, sve dok ne postane dio naše ličnosti i naravi.
Uistinu, život na ovome svijetu ne zaslužuje da se zbog njega bri- nemo, mrštimo i padamo u očaj.
Smrt vlada među ljudima
ovaj svijet nije kuća sigurna
danas čovjek o smrti govori,
a sutra se njegova dženaza oglasi
ovaj svijet prljav je i pun jada.
Ako želiš da ga od toga očistiš,
znaj da se boriš protiv njegove ćudi
i u vatri iskru vatre tražiš.Ako nemoguće tražiš,
nad bezdanom svoje nade gradiš.
Ovaj život san je, a smrt java,
a čovjek između njih mirno spava.
Pohrlite da svoje ciljeve ostvarite,
jer godine vaše dobrom nisu bremenite.
Ovaj život nije miroljubiv, koliko god se trudili,
neprijateljstvo prema slobodnim u njegovoj je ćudi.”
No, postoji jedna istina u koju nema nikakve sumnje, a to je da nikada nećemo uspjeti iz svog života otkloniti svaku nesreću i tugu, jer je on takvim stvoren. Mi čovjeka stvaramo da se trudi. (El-Beled, 4) Mi čovjeka od smjese sjemena stvaramo, da bismo ga na kušnju stavili i činimo da on čuje i vidi. (Ed-Dehr, 2)Onaj Koji je dao smrt i život da bi iskušao koji od vas će bolje postupati – On je Silni, Onaj Koji prašta. (El-Mulk, 2)
Poenta i svrha leži u tome da čovjek umanji i ublaži svoje brige, tugu i očaj, a potpuni nestanak svega ovoga nastupit će tek u Džennetu. Zato će stanovnici Dženneta u njemu govoriti: Hvaljen neka je Allah’, govorit će, ‘Koji je od nas tugu odstranio – Gospodar naš, zaista, mnogo prašta i blagodaran je.’ (Fatir, 34) Ovo je dokaz da nas nevolje na ovom svijetu nikad neće napustiti, a da će svako zlo i briga nestati samo u džennetskim perivojima. Umjetnost radosti Umjetnost radosti Umjetnost radosti
Oni koji su se Allaha bojali i onog što im je zabranjeno klonili, oni će u džennetskim baščama pored izvora biti. ‘Uđite u njih sigurni, straha oslobođeni!’ I Mi ćemo zlobu iz grudi njihovih istisnuti, oni će kao braća na divanima jedni prema drugima sjediti. (Hidžr, 45–47) Onaj ko istinski spozna život, shvatit će da u prirodi ovog prolaznog svijeta, leže varke, iluzije i zablude. Umjetnost radosti Umjetnost radosti Umjetnost radosti
Naše doba nam se zaklelo da nas nikad nece iznevjeriti
Kao da je umislilo da nije prolazno i da ce vječno ostati.
Sada, kada smo spoznali ćudi i odlike ovog nestalnog svijeta, trebamo glasno kazati kako nam nije od pomoći ni briga, ni jad, ni tuga, ni očaj. Na nama je da se protiv iskušenja borimo svom svojom snagom i moći. I protiv njih pripremite koliko god možete snage i konja za boj, da biste time zaplašili Allahove i vaše neprijatelje, i druge osim njih
– vi ih ne poznajete, Allah ih zna. Sve što na Allahovom putu potrošite nadoknađeno će vam biti, neće vam se nepravda učiniti. (El-Enfal, 60) A koliko je bilo vjerovjesnika uz koje su se mnogi iskreni vjernici borili, pa nisu klonuli zbog nevolja koje su ih na Allahovom putu snalazile, i nisu posustajali niti su se predavali – a Allah izdržljive voli – i samo su govorili:
‘Gospodaru naš, oprosti nam krivice naše i neumjerenost našu u postupcima našim, i učvrsti korake naše i pomozi nam protiv naroda koji ne vjeruje!’ I Allah im je dao nagradu na ovom svijetu, a na Onom svijetu dat će im nagradu veću nego što su zaslužili – a Allah voli one koji dobra djela čine. (Ali Imran, 146–148) Umjetnost radosti Umjetnost radosti Umjetnost radosti Umjetnost radosti Umjetnost radosti Umjetnost radosti Umjetnost radosti
