Život u kaburu, strah zbog ispitivanja i stisak

Kaburska kušnja, panika i strah od ispitivanja i stisak mezara koji zadese muslimana u njegovom kaburu predstavljaju vid iskupljenja za njegove grijehe i prijestupe.

1) Kaburska kušnja je ispitivanje umrlog koje će obaviti dva meleka nakon što mejt bude ukopan; pitat će ga o njegovom gospodaru, vjeri i vjerovjesniku.

Teške li kušnje! Jer, svakom čovjeku će u kaburu biti postavljeno pitanje na koje će moći odgovoriti samo ako mu vjerovanje i dobra djela budu imali čvrst osnov. ¹ Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: “Objavljeno mi je da ćete vi biti iskušavani u svojim kaburovima na sličan način na koji će ljudi biti iskušani Mesihom Dedžalom. Svako od vas će biti pitan: ‘Šta znaš o ovom čovjeku?’ Vjernik (ili: onaj koji je bio čvrsto ubijeđen) će odgovoriti: ‘To je Muhammed, Allahov Poslanik (sallallahu alejhi ve sellem). Došao nam je sa jasnim dokazima i uputom, a mi smo mu povjerovali, odazvali mu se, slijedili ga i potvrdili.’ Zatim će mu se reći: ‘Mirno spavaj, mi smo znali da si ti čvrsto vjerovao u njega.’ A i licemjer (ili: onaj ko je sumnjao) će biti upitan: ‘Šta znaš o ovom čovjeku?’ A on će reći: ‘Ne znam, čuo sam ljude kako nešto govore pa sam i ja to govorio.’”²

2) Strah prilikom ispitivanja dva meleka, a to su Munkir i Nekir.³

3) Kaburski stisak: Oko ovoga su se učenjaci razišli na dva stava:

Život u kaburu, strah zbog ispitivanja i stisak — Stisak će se dogoditi i vjerniku kada tek bude spušten u kabur

a) Prvi stav: Ovaj stisak će se dogoditi i vjerniku kada tek bude spušten u kabur, a nakon toga će mu biti prostrano u kaburu, jer je navedeno da je Allahov je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao kada je preselio Sa’d ibn Muaz: “Ovo je taj zbog kojeg se Arš protresao. Nebeska vrata su mu se otvorila i dočekalo ga je sedamdest hiljada meleka. Stisnut je (kaburskim stiskom), a zatim pušten.”⁴ Također je kazao: “Doista se u kaburu doživi (jedan) stisak; kada bi iko bio pošteđen toga, to bi bio Sad ibn Muaz.”⁵

Ibn Tejmijje je o ovome kazao: “Kušnja, stisak i strah koji se dese u kaburu – sve su to stvari kojima se iskupljuju grijesi.”⁶

b) Drugi stav: Stisak zemlje je za vjernika ustvari zagrljaj milosti i saosjećanja, kao kada majka privije svoje dijete uz grudi – za razliku od stiska nevjernika koji je stisak kazne, da nas Allah sačuva.⁷

Kurtubi je kazao: Pet je stvari koje vjernika mogu izbaviti iz kaburskih strahota, iskušenja i kazne: stražarenje, pogibija, govor, stomak i vrijeme. Dokazi za to su:

a) Straža: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem je rekao: “Bdijenje na straži jedan dan i jednu noć je bolje od mjesec dana posta i noćnog namaza.

A ako čovjek preseli (kao stražar na Allahovom putu), nastavit će mu se bilježiti djela koja je radio, teći će mu opskrba i bit će sačuvan od iskušenja u kaburu.” ⁸

b) Pogibija: Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, je kazao: “Šehid kod Allaha ima šest odlika: opraštaju mu se grijesi sa prvom kapi krvi, vidjet će svoje mjesto u Džennetu, bit će sačuvan kaburske kazne, a bit će siguran i od najvećeg užasa (na Sudnjem danu), na glavu će mu se staviti kruna časti čiji je jedan rubin vredniji od dunjaluka i onoga što je na njemu,i bit će oženjen sa sedamdeset i dvije krupnooke hurije. Zauzimat će se za sedamdeset osoba iz svoje porodice.”⁹

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je upitan: “Zbog čega će svi vjernici biti iskušavani u svojim kaburovima osim šehida?” Odgovorio je: “Sijevanje sablji iznad glave je dovoljno teško iskušenje.”¹⁰

Zato šehid neće biti iskušavan niti ispitivan u kaburu, jer, da je u njemu bilo licemjerstva, pobjegao bi pri sučeljavanju dvije skupine. Ali, on je, radi Allaha, sebe uložio na Njegovom putu, i time je objelodanjena iskrenost onoga što je u njegovoj duši. Vanjsko značenje ovog hadisa jeste da se ovo odnosi samo na onoga koji preseli kao šehid u bici/ borbi, ali predaje koje govore o stražarenju dopuštaju uopćavanje njegovog značenja.¹¹

c) Govor: Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: “Sura Mulk štiti, spašava, i izbavlja od kaburske kazne.”¹²

d) Stomak: Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: “Neće biti kažnjavan u kaburu onaj ko umre od stomačne bolesti.”¹³

e) Vrijeme: Rekao je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem: “Nijedan musliman neće umrijeti petkom, niti uoči petka, a da ga Allah neće sačuvati kaburske kušnje.”¹⁴

Smrt na dan džume, ili u njenoj noći, je pokazatelj lijepe završnice. Uzvišeni Allah je znao djela Svojih robova i prije nego su ih oni uradili, i On im je odredio rok, i On zna ko je sretan a ko nesretan. Zato, kada On usmrti Svoga dobrog roba na dan džume ili u noći džumanskoj, nadati se da to može biti pokazatelj da je taj čovjek sretnik i da mu je lijepa završnica.

Autor “Šejha bint Muhammed el-Kasim” iz knjige “Stanice praštanja grijeha”.

Reference

Muhammed Usejmin, Komentar vasitijske akide (skraćeno), 2/109.
Bilježe Buhari (922) i Muslim (905). Kermani je za Buharijeve riječi “Poglavlje o kaburskoj kazni” rekao: “Moguće da je on čovjekova stanja u kaburu nazvao kaznom imajući u vidu kušnju nevjernika koja nadilazi kušnju vjernika radi zastrašivanja, i zato što je kabur mjesto straha i samoće, kao i zato što je susret sa melekima nešto čega se čovjek (potomak Ademov) u osnovi plaši.” (Fethu-l-Bari, 3/234)
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je kazao: “Kada se ukopa umrli (ili: neko od vas), doći će mu dva meleka, crno-plavi, jedan se zove Munker a drugi Nekir…” (Albani, Es-Silsiletu-s-Sahiha, br. 1391.)
Albani, Sahih Sunen Nesaija, br. 1942.
Bejheki, 1/357.
Medžmeu-l-fetava, 7/500.
Šejh Muhammed ibn Usejmin je rekao: “Smatram da ovaj hadis (u kojem se spominje da je kabur je stisnuo Sada) ima u sebi slabosti, jer vjerodostojni hadisi upućuju na to da će se čovjeku, kada ga meleki budu ispitivali pa on odgovori na njihova pitanja ispravno, njegov kabur proširiti. Pa ako je ovaj hadis vjerodostojan, njegovo značenje bi bilo da ga je kabur stisnuo odmah nakon što je spušten u njega, a potom je postao prostran. Također je spomenuto i da je kaburski stisak za vjernika kao kada milostiva majka zagrli svoje dijete, tj. da to nije stisak koji boli ili uznemirava.” (Lika’atu-l-babi-l-meftuh, 1/503).
Imam Zehebi je ovako komentarisao ovaj hadis: “Ovaj stisak uopće ne spada u kabursku kaznu, već je to nešto što će vjernik osjetiti, kao što osjeća bol zbog gubitka djeteta ili prisnog prijatelja na dunjaluku, ili poput boli koju osjeća tokom bolesti, ili pri ispuštanju duše, ili prilikom propitivanja u kaburu i kaburskog ispita, ili pak boli koju osjeća zbog plača svoje familije za njim, i tome slično. Sve to čovjek može osjetiti, ali to nije dio kaburske kazne, a sigurno ni dio džehenemske kazne. Ali, prema čovjeku koji je bio svjestan Allaha, On će biti blag u nečemu od toga ili pak u svemu tome; a vjernik će potpuni smiraj naći samo onda kad susretne svoga Gospodara. Uzvišeni Allah je rekao: ‘Opomeni ih Danom tuge’, kao i: ‘Upozori ih na Bliski dan, kada će srca do grkljana doprijeti.’ Molimo Uzvišenog, Onoga Koji briše grijehe, Plemenitoga, da nam sakrije (naše propuste i posrnuća). Pored svega ovoga, Sad je jedan od onih za koje znamo da su stanovnici Dženneta…” (Sijeru Ealami-n-Nubela, 1/290.) Meritorniji je drugi stav.
Muslim, br. 1913.
Ibn Madže, 2799.
Albani, Sahih Sunen Nesai, 2/441.
Munavi, Fejdu-l-Kadir, 4/5.
Tirmizi, 2890 – Albani ga je ocijenio dobrim u Sahihu-l-Džami, br. 3537, ali neki ovaj hadis smatraju slabim.
Albani, Sahih Sunen Nesai, 2/441.
Albani, Sahih Sunen Tirmizi, 1/1086, ali neki ovaj hadis smatraju slabim.