RECENZIJA: Ogranci imana

Hvala Uzvišenom Allahu i neka je salavat i selam na posljednjeg Allahovog poslanika, Muhammeda, s.a.v.s., koji je u jednom hadisu rekao:

“Vjerovanje se sastoji od sedamdeset i nekoliko dijelova, najvažniji je izgovoriti šehadet, a zadnje maknuti s puta ono što smeta prolaznicima, a i stid je dio imana.”(Hadis su zabilježili Ebu Davud i Tirmizi.)

Druga predanja ovog hadisa

Buharijin rivajet ovog hadisa glasi:

“Iman se sastoji od šezdeset i nekoliko dijelova, a i stid je dio imana.”

Muslimova verzija istog hadisa je:

“Iman se sastoji od sedamdeset i nekoliko (ili šezdeset i nekoliko) dijelova, najvažnije od toga je izgovoriti šehadet, a zadnje maknuti s puta ono što smeta prolaznicima, a i stid je dio imana.”

U Buharijinom rivajetu se kaže: “šezdeset i nekoliko”, a u Muslimovom: “sedamdeset i nekoliko ili šezdeset i nekoliko”; svi rivajeti su sahih. Razlika u predanjima ne utječe na ispravnost hadisa, jer kada se u arapskom jeziku spomene neki broj, on ne negira, niti isključuje ono što je mimo njega, bez obzira na količinu – bilo više ili manje. (Komentar Muslimovog Sahiha, 1/196.)

Koliko ima sastavnih dijelova imana

Poslanik, s.a.v.s., spominje da se iman sastoji od sedamdeset i nekoliko dijelova i ukazuje da je najvažnije od toga izgovoriti šehadet, to je vjera kojom je svaki pojedinac zadužen. Bez šehadeta i njegovog ispravnog poimanja ostali dijelovi imana nisu validni. Zadnji dio imana je maknuti s puta ono što smeta prolaznicima. Između ovo dvoje su ostali dijelovi imana, koje su neki od učenjaka pokušali pobrojati.
Ebu Hatim Ibn Hibban, r.a., kaže:

„Dugo sam razmišljao o značenju ovog hadisa, izbrojao sam sve u Kur’anu navedene dijelove imana i vidio da ih je manje od spomenutog broja. Zatim sam izbrojao sve dijelove imana o kojima se govori u hadisima, pa sam, također, vidio da ih je manje od istaknutog broja. Nakon toga sam sabrao ono što je u Kur’anu i ono što je u hadisima i vidio da ima sedamdeset devet dijelova imana. Zaključio sam da je Poslanik, s.a.v.s., ovim hadisom mislio na sastavne dijelove imana koji su spomenuti i u Kur’anu i u hadisu.“(Komentar Muslimovog Sahiha, 1/196.)

Ibn Hadžer, r.a., u komentaru ovog hadisa kaže:

„Djela i poslovi koji su sastavni dijelovi imana se mogu podijeliti u tri vrste:
a) djela koja su u srcu; ima ih dvadeset i četiri (24). To su uglavnom imanski šarti, iskreni nijjeti prilikom obavljanja raznih poslova i tome slično. Od njih su: vjerovanje u Allaha, dž.š., Njegove meleke, knjige, Poslanike itd. Također, ovoj vrsti pripada i vjerovanje u: Drugi svijet, ispitivanje u kaburu, proživljenje,   sakupljanje na jednom mjestu (mahšer), polaganje računa, vaganje djela na mizanu/vagi, Sirat-ćuprija, Džennet, Džehennem i sl. Također od srčanih djela su: ljubav prema Allahu, dž.š., čuvanje od licemjerstva, munafikluka, tevba/pokajanje, zahvalnost Allahu, dž.š., strpljivost, tevekkul/oslanjanje na Allaha, dž.š., itd. 
b) djela koja se izvršavaju jezikom; ima ih sedam (7). Od njih su: izgovaranje Kelime-i-šehadeta, učenje Kur’ana, učenje dova, virdova i drugi vidovi šerijatski opravdanih i utemeljenih zikrova. 
c) djela koja se izvršavaju tijelom; ima ih trideset osam (38). Njima pripadaju: taharet/čistoća, namaz, zekat, darežljivost (dijeljenje), dočekivanje i ugošćavanje musafira, post, hadž, umra, tavaf, itikaf, činjenje hidžre, brak, dobročinstvo prema roditeljima, odgoj djece, održavanje rodbinskih veza, mirenje zavađenih, džihad, naređivanje dobra i odvraćanje od zla i drugo.“(Fethul-Bari, 1/52.)

Po Ibn Hadžerovom mišljenju i podjeli, sastavnih dijelova ima šezdeset devet, što ukazuje da je on za osnovu prihvatio Buharijin rivajet.