Šta je eklekticizam?

Eklekticizam je slijeđenje dva ili više mudžtehida po nekom propisu koji sadrži više ruknova ili detalja međusobno povezanih i sa posebnim tretmanima, pa npr., u jednom dijelu tog propisa slijedi jednog mudžtehida, a u drugom drugog, i na taj način nastane kombinirano djelo iz dva ili više mezheba.

Npr., u abdestu, kod potiranja glave, slijedi šafijski mezheb, a Ebu Hanifu ili Malika po pitanju dodirivanja žene bez strasti, gdje oni smatraju da takav čin ne kvari abdest, pa pod tim abdestom klanja, a takav abdest nije priznat ni kod jednog imama. Šafija ga smatra ništavnim jer smatra da dodirivanje žene kvari abdest. Ebu Hanife zbog toga što se nije potrla četvrtina glave, a Malik zbog toga što se nije potrla cijela glava, ili zbog toga što se dijelovi koji su se oprali nisu istrljali.

Kada je dozvoljen eklekticizam

Dozvoljen je u onim segmentima prava gdje je dozvoljen i taklid, tj. u pitanjima gdje nemamo kategoričkih dokaza. U pitanjima gdje imamo takve dokaze, kao i po pitanjima po kojima imamo konsenzus učenjaka i u stvarima čijim negiranjem se izlazi iz islama, nije dozvoljen ni eklekticizam niti taklid. Važno je još napomenuti da se o ovom pitanju najviše raspravljalo poslije desetog stoljeća po Hidžri, a počelo govoriti tek u sedmom stoljeću. Šta je eklekticizam? Šta je eklekticizam? Šta je eklekticizam?

Eklekticizam je dozvoljen u onim segmentima prava gdje je dozvoljen i taklid
Eklekticizam je dozvoljen u onim segmentima prava gdje je dozvoljen i taklid.

Šerijatsko-pravni status eklekticizma

Ako je ustanovljeno da po svim pitanjima nije vadžib slijediti jedan mezheb, onda je logično da i eklekticizam bude dozvoljen. U protivnom bi obredi mukallida bili poništeni zbog toga što on nema svog mezheba, nego je njegov mezheb, po svakom pitanju, mezheb onoga koga pita i slijedi. Isto tako, lagalizacija eklekticizma je, bez sumnje, jedan vid olakšanja ljudima, a to je jedna od osnovnih intencija islama. Dakle, slijeđenje jednog imama, po nekom pitanju ili dijelu pitanja, ne zabranjuje da se po drugom pitanju ili dijelu pitanja slijedi drugi imam. Šta je eklekticizam? Šta je eklekticizam?

U tom slučaju se ne može reći i prihvatiti da je mukallid izumio djelo ili propis koji nije propisao ni jedan od imama koje slijedi, nego će se to smatrati jednim vidom miješanja mišljenja muftija u mukallidovom namjernom djelu. Mukallid ovdje nije po svim pitanjima slijedio ni jednog od imama, nego je jednog slijedio po pitanju, a drugog po drugom. Šta je eklekticizam? Šta je eklekticizam? Šta je eklekticizam?

Neki pravnici, za dozvolu eklekticizma, uslovljavaju nužnost uvažavanja razlika u mišljenjima. Međutim, to bi bilo veoma teško i suprotno toleranciji, lahkoći i interesima ljudi. Šta je eklekticizam? Šta je eklekticizam? Šta je eklekticizam?

Drugi, poput Ibn Hadžera i nekih hanefijskih pravnika, tvrde da je eklekticizam zabranjen konsenzusom. Međutim, te tvrdnje se moraju potkrijepiti dokazom, a najveći dokaz nepostojanja takvog konsenzusa je nejedinstven stav učenjaka po pitanju eklekticizma. Također je spomenuti konsenzus prenesen i ahad-predanjima, pa zbog toga većina pravnika smatra da se po njima ne mora postupiti. Moguće je da se pod tim konsenzusom aludira na većinu učenjaka ili na saglasnost jednog mezheba.

Ako je ustanovljeno da po svim pitanjima nije vadžib slijediti jedan mezheb, onda je logično da i eklekticizam bude dozvoljen.
Ako je ustanovljeno da po svim pitanjima nije vadžib slijediti jedan mezheb, onda je logično da i eklekticizam bude dozvoljen.

Mišljenja onih koji dozvoljavaju eklekticizam

Vjerovatno će neko upitati zbog čega nismo naveli negacijska mišljenja po pitanju slijeđenja mezhebskih olakšica kao i po pitanju eklekticizma? Iz prostog razloga što nas ne obavezuju zbog nepostojanja validnog dokaza koji bi ih legalizirao.

Rašireno je mišljenje da hanefijski pravnici eklekticizam smatraju zabranjenim. Međutim, kad se konsultuje njihova pravna literatura zapazit će se da je mišljenje njihovih pravnika suprotno. 1

Postklasični malikijski pravnici preferiraju mišljenje da je eklekticizam do- zvoljen. Neki malikijski pravnici od svojih šejhova prenose da je najispravnije mišljenje da je eklekticizam u mezhebu dozvoljen. 2 Neki od šafijski pravnika zabranjuju svaku vrstu eklekticizma. Drugi ga zabranjuju u situacijama kada je on zabranjen kod svih, a treći ga dozvoljavaju ako se u pitanju ili djelu koje je produkt eklekticizma ispune uvjeti mezheba koji se slijede.

Šta je eklekticizam? Šta je eklekticizam? Šta je eklekticizam? Šta je eklekticizam?

Autor “Dr. Sulejman Topoljak” iz knjige “Islamski odgovori”.

  1. Ibn Hemmam i Ibn Emir el-Hadž, Et-Tahrir; Ibn Abidin, El-Fetava el-Hamidi- je, a Ibn Nudžejm je bio kategoričan kada je rekao da hanefijski mezheb dozvoljava eklekticizam; Zuhajli, Fikhul-islami ve edilletuhu, 9/48-49.
  2. Ibn Arefe, Hašijetu ‘alaš-Šerhul-Kebir.

Vaš komentar